Više od 70.000 stogodišnjaka živi u Japanu, prije 56 godina bilo ih je 153
Kako bi im pomogao da ugase požare, indonezijski vatrogasci pozvali su u pomoć Spidermana, ili barem čovjeka koji je navukao njegov kostim. Ta se zemlja bori s velikim požarima ovih dana Broj stogodišnjaka ove je godine u Japanu prvi put u povijesti premašio 70 tisuća, a danas ih je u Zemlji Izlazećeg Sunca točno 71.238 (gotovo isto koliko stanovnika broji Zadar), što je porast od dva posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju rezultati izvješća japanskog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi. Izvješće je objavljeno uoči dana poštovanja starijih osoba, koji će biti obilježen u ponedjeljak. Inače, broj stogodišnjaka u Japanu, zemlji od 127 milijuna stavnovnika, raste već 49. godinu zaredom. Statistika o broju stogodišnjaka u Japanu počela se voditi 1963., a tada ih je bilo samo 153 na otoku, no njihov broj strelovito raste. Liječnici to pripisuju zdravom načinu života, prehrani koja se temelji na ribi, visokom standardu i dobroj zdravstvenoj zaštiti. Uostalom, u Japanu danas živi i najstarija osoba na svijetu, Kane Tanaka, kojoj je 116 godina.
Unatoč svemu ovome, Japan je ipak tek druga zemlja na svijetu po broju stogodišnjaka. Najviše je osoba starijih od stotinu godina u SAD-u, gdje ih je oko 75 tisuća. Inače, u vrijeme kada je Japan počeo voditi statistiku o broju stogodišnjaka, kada ih je tamo bilo samo 153, u SAD-u ih je bilo 2500. Treća po broju stogodišnjaka je Kina, gdje ih je oko 60 tisuća. Veliki dio starijih Kineza živi u ruralnim krajevima, a većina živi zdravim životom i svakodnevno meditiraju.
Četvrta je zemlja Indija, peti je Brazil, s po tridesetak tisuća stogodišnjaka. Prva europska zemlja na ovoj ljestvici je Francuska, s oko 25 tisuća stogodišnjaka, slijede ju Italija i Španjolska. Očito je da južnjački, opušten način života i blaga klima pogoduju dugovječnosti jer na ljestvici od 15 zemalja s najvećim brojem stogodišnjaka nema sjevernjaka poput Norveške ili Švedske ma koliko bio dobro razvijen njihov socijalni sustav i zdravstvo. Ujedno, istraživanje pokazuje kako je dugovječnost uvjetovana i genetikom jer onaj tko u obitelji ima stogodišnjaka, prilično je izvjesno, doživjet će duboku starost. Istraživanje može li konzumacija pizze u Italiji spriječiti bolesti i izumitelj stroja za promjenu pelena među dobitnicima su ovogodišnje šaljive Nobelove nagrade. Isto tako, znanstvenici sa sveučilišta Radboud u Nijmegenu dobili su nagradu za istraživanje čistoće novčanica koje je provedeno 2013. godine. Ono je pokazalo, proučavajući tri vrste bakterija, da su najprljavije novčanice rumunjskog leja, a najčišća je – hrvatska kuna. Znanstvenici koji su mjerili dječju slinu i oni koji su ispitivali ugodu koju stvara češanje također su osvojili nagrade koje se dodjeljuju 29. godinu zaredom – Ig Nobelove nagrade koje slave šaljivu stranu znanosti. Nagrade će biti predane u četvrtak na sveučilištu Harvard u Cambridgeu u saveznoj američkoj državi Massachusettsu. Cilj je nagrada “odati priznanje neobičnim, zastrašujućim i dosjetljivim idejama i potaknuti interes ljudi za znanost, medicinu, tehnologiju”, navode organizatori događaja koji prati tradicionalno bacanje zrakoplova od papira s pozornice. Dobitnici primaju i novčanu nagradu, osvajaju 10 bilijuna u zimbabveanskoj valuti, ali riječ je o iznosu koji je zbog galopirajuće inflacije bezvrijedan.