Od Picassove Bitke na Neretvi do Maurovićeve Gričke vještice u stripu crtane za Večernji list
Andrija Maurović na izložbi je zastupljen prikazom tabli svoje “Gričke vještice” po tekstu Marije Jurić Zagorke. Zagorkin roman izlazio je u nastavcima u Novostima 30-ih godina, a Maurovićev strip početkom 60-ih u Večernjem listu Galerija Klovićevi dvori izložbenu jesen otvara 19. rujna izborom od 250 maestralnih djela iz Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Povod da je se predstavi javnosti stota je obljetnica njena osnutka, a počevši od 1919., prikupila je vrijednu građu na papiru koja datira od 15. st. do danas – crteže, grafike, grafičke mape, plakate, razglednice i korice knjiga u kojima ima pravih kurioziteta pa i Rembrandta i Picassa.
Pregled od 15. st. do danas
Autorice izložbe Charlotte Maria Frank, Tamara Ilić Olujić, Maja Karić i Vesna Vlašić Jurić te kustosica Iva Sudec Andreis izvukle su na danje svjetlo poneka nikad viđena – skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu građu koju opet vrijedi vidjeti poput “Bogorodice” Julija Klovića i “Krista” Andrije Medulića, za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, kastiljanskog pejzaža Ljube Babića, veduta Mencija Clementa Crnčića, djela Käthe Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana...
Postav kojim smo premijerno prošetali prije otvorenja podijeljen je u šest cjelina od kojih svaka ima središnju poveznicu u smislu da prikazuje pejzaže, ljudsko tijelo ili, poput cjeline “Dvije ovce i jarac na odmoru”, životinje.
Što se tiče povijesnih početaka same zbirke, inicijativa je pokrenuta 20. listopada 1918., a njeni potpisnici bili su Menci Clement Crnčić, Branko Šenoa, Bela Čikoš Sesija, Ferdo Kovačević, Ljubo Babić i Tomislav Krizman. Konačno i osnovana 1919., mijenjala je vlade, voditelje, preustroje i lokacije – i sustavno rasla. Danas, pohranjena u NSK, slovi za najstariju institucionaliziranu i naj