Drame o europskom identitetu i društvu
“A što bi bilo da Jugoslavija još postoji, da se nije raspala, da funkcionira kao neka mala Europa unutar Europe?” Ovim provokativnim pitanjem redatelj Sebastijan Horvat najavio je predstavu “Cement”, koja će svoju premijeru doživjeti u ZKM-u u ožujku 2020. “Cement”, prvi veliki roman Fjodora Gladkova, bavi se po njemu trima velikim ljubavima – onom prema revoluciji, tvornici i supruzi, a upravo to su ljubavi koje je kontaminiralo ovo naše vrijeme. To su razlozi zbog kojih se bavi ovim romanom i postavlja ga u neku svoju “Jugoslaviju”.
Projekti: Držić i budućnost
Bit će to tek jedna od predstava nove sezone Zagrebačkog kazališta mladih koje će se, prema riječima ravnateljice Snježane Abramović Milković, uporno i dosljedno baviti ovim našim vremenom, društvom u kojem živimo i Europom koja nas okružuje i čiji smo dio. I što je još važnije, promovirat će hrvatske autore i prostor otvarati mladim teatarskim snagama. Upravo stoga važna je i prva premijera ovog kazališta, na rasporedu već u subotu 21. rujna, djelo Ivora Martinića “Dobro je dok umiremo po redu”, u režiji mladog Aleksandra Švabića. O orijentiranosti na domaće autore na jučerašnjoj je presici govorio Tomislav Zajec, stalni dramaturg ZKM-a, koji je za ovo kazalište dramatizirao roman “Črna mati zemla” Kristijana Novaka i tako stvorio jednu od najuspješnijih predstava ZKM-a:
– Naša je namjera ne samo da praizvodimo nego i da proizvodimo nove dramske tekstove, a upravo zato smišljen je projekt “Budućnost je ovdje”, u kojem će s mentorom i glumačkim ansamblom ZKM-a raditi mladi perspektivni dramaturg – rekao je Zajec, koji će biti i mentor Espi Tomičić u pokusnoj godini lansiranja ovog projekta. Drugi važan novi projekt ZKM-a posvećen je Držiću, tj. nagrađenim novim dramskih tekstovima, a riječ je o minifestivalu na kojem će biti priređena čitanja svih novih drama koje su nagrađene na ovosezonskom natječaju za glavnu nacionalnu nagradu koja nosi ime Marina Držića.
A druga novosezonska premijera ZKM-a bit će “Vječni malograđanin”, kojeg prema motivima romana Ödöna von Horvata režira grčki redatelj Anestis Azas. Kako je riječ o koprodukciji koja nastaje u sklopu Europskog ansambla, o predstavi je govorio
KOPRODUKCIJA IGARA ZKM-A PRIMJER JE ODRŽIVOG RAZVOJA U TEATRU, A POSEBNO ME VESELI ŠTO ĆE REŽIRATI MAKEDONAC NA RADU U RUSIJI
Oliver Frljić, ravnatelj Europskog ansambla:
– U prvom dvogodišnjem ciklusu Europskog ansambla u koprodukciji sudjeluju tri kazališta: ZKM, Schauspiel iz Stuttgarta i Novo kazalište iz Varšave, a osnovni cilj projekta je ispitati što je danas europski identitet i što bi se moglo dogoditi s njim u budućnosti. Baš zbog toga važno je da ovu predstavu režira gost iz Grčke, zemlje u kojoj se na dramatičan način posljednjih godina prelama sudbina Europe – rekao je Frljić, dok je redatelj Anestis Azas zahvalio na pozivu u ovaj projekt i rekao da uživa raditi u Zagrebu. Što je napravio s međunarodnim ansamblom, u kojem sudjeluje i ZKM-ov Adrian Pezdirc, vidjet ćemo već 10. listopada.
Je li dobar ukus moral?
Autorski projekt “Mi i oni” Darija Harjačeka i Katarine Pejović bavit će se pitanjima hrvatskog obrazovnog sustava, u predstavi namijenjenoj ponajprije mladima sudjelovat će i 14 polaznika Učilišta ZKM-a. Harjaček kaže de se, propitujući školstvo, bave i sveprisutnim modelima straha koji se nameću i učenicima i profesorima i mišlju akademika Milivoja Solara da je “pitanje dobrog ukusa pitanje morala”. Anica Tomić i Jelena Solarić u novom se autorskom projektu (premijera u svibnju 2020.) bave nasiljem u obitelji, ali i pitanjem zašto smo dopustili da nasilje postane identitet jedne zemlje. Dora Ruždjak Podolski, intendantica Dubrovačkih ljetnih igara, najavila je koprodukciju ZKM-a i našeg najvažnijeg festivala. U srpnju 2020. Dubrovnik će vidjeti klasik ruske literature, “Očeve i djecu” I. S. Turgenjeva, u režiji Ivana Popovskog, dok je zagrebačka premijera zakazana za rujan 2020. Sezonu su predstavili Sebastijan Horvat, Jelena Solarić, Anica Tomić, Snježana Abramović Milković, Tomislav Zajec, Oliver Frljić, Dario Harjaček, Aleksandar Švabić, Ivan Penović i Dora Ruždjak Podolski