Prvi se na skijama spustio s krova svijeta, a ubilo ga stablo koje je srušio

Jedan od najboljih svjetskih alpinista, Slovenac Davo Karničar (57) poginuo je nesretnim slučajem u šumi nedaleko od Jezerskog, blizu granice s Austrijom. Karničar nije stradao u nekom od alpinističkih pothvata, već zbog prilično bizarnog razloga. Na njega se, naime, srušilo stablo prilikom sječe u njegovoj privatnoj šumi. Karničar je u šumi bio sam, a tijelo su mu pronašli članovi obitelji i rodbina koji su krenuli u potragu nakon što se nije vratio kući. Davo Karničar bio je svestrani sportaš, a vjerojatno je najpoznatiji po svom spektakularnom uspjehu iz 2000. godine kada je odskijao u dolinu s Mount Everesta. Karničar je bio prvi čovjek koji je izveo takav pothvat, a upisan je i u Guinnessovu knjigu rekorda. Inače, Karničar, koji nije bio samo alpinist i skijaš već i pripadnik Gorske službe spašavanja te instruktor skijanja, u svojoj je karijeri ostvario gotovo 2000 uspona na planinske vrhove, među kojima su i najviši vrhovi svijeta. Nakon što je odskijao s Mount Everesta, nakon nekog je vremena sličan podvig napravio i na Anapurni u Nepalu. – Rodio sam se da skijam s planine, da skijam s Everesta – izjavio je svojedobno Karničar koji je uvijek skijao na skijama slovenskog Elana. Inače, kada se prvi put spuštao na skijama s Mount Everesta, spust je trajao punih pet i pol sati, a posebno je bio težak zbog vrlo rijetkog zraka koji vlada na tim visinama. Spust je Karničar završio u baznom kampu, na visini od 5350 metara. Nakon toga išao je na spustove sa sedam vrhova, odnosno s najviših vrhova sedam kontinenata. Osim s Mount Everesta koji se nalazi u Aziji, spustio se na skijama i s Kilimanjara u Africi, Mount Elbrusa u Europi, Aconcague u Južnoj Americi, Mount Kosciuszka u Australiji, s Denalija u Sjevernoj Americi te masiva Vinson na Antarktici. Inače, tijekom 2001. godine organizirao je i prvu školu skijanja za djecu Nepala na glečeru Khumbu. Lijek terazosin koji se koristi kod benignog povećanje prostate mogao bi postati moćno oružje koje sprečava napredovanje Parkinsonove bolesti. Međunarodni tim liječnika i znanstvenika sa sveučilišta u Iowi u SAD-u i s kineskog Instituta za poremećaje mozga objavio je rezultate svoje kliničke studije u časopisu Journal of Clinical Investigation, a njihov je zaključak da taj lijek, koji se oboljelima od povećanja prostate daje kako bi opustili prostatu i mokraćni mjehur, ima još jednu primjenu i da dobro djeluje na moždane stanice oštećene Parkinsonovom bolešću. On sprečava propadanje tih stanica i znatno usporava napredovanje bolesti. Dosad nijedan lijek protiv Parkinsonove bolesti nije imao takav učinak. U svojoj studiji oni su istraživali na tisuće bolesnika koji su bolovali od Parkinsonove bolesti, ali su paralelno imali i problema s prostatom i uzimali spomenuti lijek. Otkrili su da terazosin pomaže kod aktiviranja enzima PKG1 koji sprečava odumiranje moždanih stanica. Svi lijekovi za Parkinsonovu bolest do sada su samo sprečavali ili ublažavali simptome koje donosi ova bolest.