Povjerenstvo će se žaliti najprije GRECO-u
slovni put, odgovara kako su se u Vladi i ministarstvima vjerojatno naknadno predomislili i zaključili kako je bolje da im putne troškove za odlazak u Helsinki dok se tamo održavao EPP-ov skup ne plati država, nego stranka.
No, čak i ako putne naloge koje nam je pokazala Vlada prihvatimo kao konačni dokaz da se oko puta u Helsinki nije “muljalo”, ostaje otvoreno ključno pitanje: mora li Vlada te iste putne naloge, uz račune i odluku o dizanju Vladina zrakoplova, koje je Povjerenstvo također tražilo, dostaviti tom tijelu. Iz Vlade tvrde da ne moraju i pozivaju se na sudske odluke kojima su u prvom stupnju rušene odluke Povjerenstva. Sličan slučaj vodio se protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je Povjerenstvu punu godinu i pol odbijao dostaviti odluke i račune kojima bi pokrio svoja česta putovanja Zbog učestalih napada iz Vlade i HDZ-a u kojima ga se proziva da je iskoračilo iz svog djelokruga u “politički aktivizam” Povjerenstvo za sukob interesa razmatra mogućnost da zaštitu od političkih pritisaka zatraži izvan Hrvatske. Prva adresa im je GRECO, antikorupcijski odbor Vijeća Europe, koji radi periodičnu evaluaciju napretka pojedinih zemalja u borbi protiv korupcije. No GRECO nema mehanizam kojim bi formalno prisilio neku državu da poštuje neovisna antikorupcijska tijela. Oni se Hrvatskoj mogu obratiti putem evaluacijskih izvješća, u kojima su i do sada upozoravali na lošu praksu, primjerice kada je bivši ministar uprave Lovro Kuščević u proceduru uputio zakon koji bi Povjerenstvu bitno smanjio ovlasti. GRECO-u je na raspolaganju i posebna procedura u kojoj mogu napraviti ad hoc nadzor u nekoj zemlji, no pitanje je je li ovo situacija za takvu odluku. u Rim. Tražene papire dostavio je tek kada je Povjerenstvo protiv njega pokrenulo postupak zbog nedostavljanja dokumenata pa je došlo do pomalo paradoksalne situacije – inicijalni postupak je obustavljen jer su putovanja na kraju pokrivena dokumentima, a Bandić je ipak proglašen krivim jer gradske službe dulje vrijeme nisu dostavile tražene dokumente.
Pouka iz slučaja Bandić
No to što je sud Bandiću dao za pravo u prvom stupnju nikako ne znači da bi Povjerenstvo trebalo odustati od ideje da od dužnosnika uopće traži bilo kakve dokaze o postupanju. Sprečavanje sukoba interesa mlado je pravno područje, u kojem se praksa tek stvara i to što je jedan sudac ili sudsko vijeće donijelo neki zaključak ne znači da će isti zaključak donijeti viši sud ili neko drugo sudsko vijeće. Dapače, na Povjerenstvu je da testira svoju praksu i pred drugim sudovima, tim više što zakon izrijekom propisuje da su sve institucije Povjerenstvu dužne “bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti zatražene obavijesti i dokaze”.
Ustavni stručnjak Mato Palić nema dvojbe – Vlada i sve druge institucije Povjerenstvu moraju dostaviti dokumente na temelju kojih to tijelo može utvrditi činjenice.
– Možda je oko puta u Helsinki doista sve čisto, no nije na premijeru da o tome odlučuje jer je temeljno načelo da nitko ne može biti sudac u svojoj stvari – upozorava Palić i dodaje kako premijer i ministri odbijanjem suradnje s Povjerenstvom šalju krivu poruku, da se svatko u svom predmetu može oglušiti o zahtjeve Povjerenstva.
– Nije dobro da jedna institucija ruši kredibilitet druge institucije, a pogotovu nisu dobre izjave o politiziranosti Povjerenstva, koje očito ne stoje, jer je riječ o tijelu čiji je sastav birao isključivo HDZ sa svojim partnerima – kaže Palić. I profesor upravnog prava Ivan Koprić smatra da Vlada Povjerenstvu moraju dostaviti tražene dokumente jer to tijelo inače ne bi imalo na temelju čega donositi odluke, a ponašanje Plenkovića i ministara u ovom slučaju tumači kao opstrukciju rada neovisnog antikorupcijskog tijela.