Njemačka uvodi negativne kamate na stambene kredite Uzmeš 200.000 € kredita za stan i nakon 10 godina vratiš 199.000
Budući vlasnici kuća i stanova u Njemačkoj imat će razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma. Naime, nekoliko njemačkih banaka planira u skoroj budućnosti ponuditi stambene kredite s negativnom kamatnom stopom. Što znači da će korisnici kredita u konačnici, računajući i glavnicu i kamatu, platiti banci manje nego što su kreditom primili za kupnju svoje nekretnine.
Penali na depozite banaka
Naime, Europska središnja banka (ECB) pojačala je penale na depozite banaka, odnosno na sredstva koja nisu “puštena u optjecaj”. Trenutačno imati neiskorišten novac na računu za banke je prilično skupa igra, odnosno radije ga daju krajnjim klijentima po gotovo nultoj ili čak negativnoj kamati nego da plaćaju skuplje penale središnjoj bankarskoj instituciji. Drugim riječima, banke sada, barem u Njemačkoj, planiraju igrati po modelu jeftino dam samo da sve prodam (plasiram). Prema nekim procjenama, klijent koji digne kredit od 200.000 eura na 10 godina vratio bi banci pri zatvaranju duga tisuću eura manje, odnosno negativna kamatna stopa trenutačno bi bila pola postotnog poena. Uzme li klijent kredit na 20 godina, kamatna stopa bila bi ravna nuli. Iznos ukupnog povrata bio bi jednak iznosu koji je podignut na početku kredita. Tek s kreditima na rok od trideset godina banka bi nešto zarađivala, i to simboličnih pola posto na ukupnu vrijednost plasiranog novca.
– Riječ je tu o puno široj slici koju njemačka država provodi zajedno s bankama, ne samo o penalima Europske središnje banke. Zbog Građani u Njemačkoj imat će uskoro više razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma kada banke ponude negativne kamate na stambene kredite
trgovinskog rata sa SAD-om, ali i zbog sve većeg razvitka i veće proizvodnje, Kina sve manje uvozi i okreće se domaćoj proizvodnji. Upravo zbog toga njemačko gospodarstvo počelo je usporavati, prije nekog vremena počele su i najave nove recesije, a ovo su posebne mjere kako bi se taj pad usporio i preokrenuo. Njemačka sada počinje ulagati u obnovu i građevinu kako bi stvorila dodatne poslove njemačkim tvrtkama. Uz obnovu infrastrukture, ide se i na povećanje potrošnje, odnosno na jačanje sektora građevine, a to se ostvaruje upravo ovakvim mjerama – kaže hrvatski ekonomist dr. Ljubo Jurčić.
Sličan potez s negativnim kamatnim stopama na stambene kredite
prije nešto više od mjesec dana počela je provoditi i treća po veličini danska banka Jyske bank. Po istom modelu, za desetogodišnje stambene kredite odobravaju negativnu kamatnu stopu od -0,5 posto. Uz to, klijentima koji deponiraju novac u banku Jyske bank uvela je nultu kamatu, odnosno klijenti ne zarađuju držeći novac na računima banke.
Novac je danas u svijetu jeftin kao nikada u povijesti, a za to su najzaslužniji guverner eurozone na odlasku Mario Draghi koji je da bi spasio države dužnice poput Grčke, Italije, Španjolske... išao u rušenje kamatnih stopa i tiskao novac za otkup njihovih državnih obveznica. Draghiju se pridružio i američki FED koji je također sruposto naplaćivat će velika švicarska banka klijentima na deponirane iznose šio kamate na povijesno najniže razine. Te su mjere dobre za dužnike, ali su noćna mora za štediše jer se više ne isplati davati novac u banku na štednju.
Trend uzima maha
Švicarska je u tom smislu otišla i korak dalje. Jedna je velika švicarska banka prije nekog vremena najavila da će klijentima obračunavati naknadu u iznosu od 0,6 posto na deponirane iznose veće od pola milijuna eura.
JURČIĆ: KORIST OD TAKVIH MJERA I U HRVATSKOJ BI POTAKNULA PROIZVODNJU
– Naravno, ni jedna banka ne želi gubiti na poslovanju, a sve to što se trenutačno događa na tržištu novca bilo je prije nezamislivo. Sve banke sada nastoje plasirati što je moguće više novca koji imaju na raspolaganju, pa se krediti nude na sve moguće načine – kaže danski ekonomski analitičar Jan Hoegh.
Iako takav pristup uzima sve više maha diljem Europske unije, vrlo je upitno hoće li se takva situacija preslikati i na hrvatsko novčarsko tržište na kojemu su i inače kamatne stope na stambene, ali i na komercijalne kredite, znatno veće nego u ostalim zemljama EU.
– Hrvatska bi imala mogućnost pokrenuti slične mjere, ali velika većina političara, koji u krajnjem slučaju trebaju sudjelovati u kreiranju monetarne politike, ili ne razumiju o čemu se radi ili ne žele takve procese. U svakom slučaju, kako Hrvatska ima HNB, odnosno središnju banku, bilo bi moguće poduzeti takve mjere, a korist bi bila višestruka. Dodatno bi se potaknula proizvodnja, odnosno građevinska industrija u Hrvatskoj – kaže dr. Jurčić.