Hrvatska ne želi ostati čuvar granica EU

Uspjeh je i čast dobiti potpredsjedničko mjesto u EK Nema većeg izazova od jačanja demokracije, rješavanja demografskih problema i promišljanja o budućnosti Europe Još ne znam kolika će mi biti plaća

prvom intervjuu za tiskane medije otkako je nominirana za potpredsjednicu Europske komisije, dugogodišnja HDZ-ova zastupnica Dubravka Šuica govori o tome kako ona razumije opis svog posla – demokraciju i demografiju. I svoju ulogu u organizaciji Konferencije o budućnosti Europe, velikom događaju na kojemu bi, kako Šuica otkriva u ovom intervjuu, mogao biti dogovoren novi temeljni ugovor o funkcioniranju Europske unije. Za manje od dva tjedna, 3. listopada, Šuicu očekuje saslušanje pred Odborom za ustavna pitanja Europskog parlamenta, a u ovom intervjuu dotičemo se i nekih pitanja koja bi joj mogla biti postavljena tijekom saslušanja. Šuica zvuči iskreno zagrijana za svoju buduću ulogu u europskoj vladi, prvoj u povijesti EU kojoj je na čelu jedna žena i prvoj u kojoj je broj žena podjednak broju muškaraca. Ima pitanja na koja Šuica ne daje puni odgovor, a na jedno od njih možemo odgovoriti, oslanjajući se na svoje izvore, odmah ovdje u uvodu – plaća potpredsjednice Europske komisije kreće se između 24 i 25 tisuća eura.

Što ćete točno raditi na mjestu potpredsjednice Europske komisije zadužene za demokraciju i demografiju?

Koliko god vam se činilo da demokracija i demografija nisu povezane, one imaju uzročno-posljedični odnos. Puno Europljana ne sudjeluje u demokratskim procesima te ponekad ne vjeruju u demokratske institucije, a uzrok tome leži u demografskim promjenama u njihovoj okolini, koje uzrokuju nezadovoljstvo stanovništva. Mnogi se sele iz ruralnih u urbana područja, koristeći jednu od četiri temeljne slobode, slobodu kretanja. Sele se iz države u državu, što je u posljednje vrijeme slučaj i u Hrvatskoj. Stoga kao dio sveobuhvatne strategije EU o demografskim promjenama, solidarnosti među generacijama i demokratskoj uključivosti, moramo naći najbolje modele za usklađivanje rada i obitelji te preokrenuti trend i zaustaviti demografski pad. Mnogo je izazova pa ćemo naglasak staviti i na dugoročan utjecaj demografskog starenja na skrb i mirovine, kao i na utjecaj na različite skupine u društvu te na područja i regije koji su najviše pogođeni. Potrebno je raditi na nizu aktivnosti poput potrebe za poticanjem aktivnog starenja, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, ulaganja u budućnost djece i zaštite njihovih prava kao i dugoročne vizije za ruralna područja. Time želimo osnažiti europsku demokraciju jer, prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, demokracija je više od glasanja na izborima. Cilj je da se glas Europljana čuje i moramo pokazati da je svaki pojedinac sposoban sudjelovati u procesima izgradnje europskog društva tako da se njegov utjecaj može jasno vidjeti i osjetiti.

Kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europe, za koju je Ursula von der Leyen predvidjela da budete nadležni uime Komisije? Čuli smo da počinje 2020. godine i da bi trajala dvije godine, no gdje bi se događala, u kojem gradu ili državi, ili više njih, i s kojim akterima?

Građani Europe trebaju imati utjecaja na to kako se upravlja Unijom i trebaju imati dovoljno informacija o procesima unutar Unije. To je velik i vitalan proces za našu demokraciju u kojem ću blisko surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem Europske unije te Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom. Konferencija o budućnosti Europe trebala bi okupljati građane svih dobnih skupina iz cijelog EU, kao i civilno društvo i europske institucije. Najprije ćemo formirati cijeli koncept, strukturu i ciljeve konferencije, a inzistirat ću na širokim i tematskim raspravama, jasnim ciljevima koji mogu rezultirati novom zakonodavnom regulativom ili, u konačnici, čak i prijedlogom za promjenu temeljnog Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naravno da ću pomno pratiti provedbu.

Na toj bi se Konferenciji, dakle, trebala osmisliti velika reforma EU o kakvoj je govorio i Juncker kad je predstavljao Bijelu knjigu s različitim scenarijima za budućnost Europe, o kakvoj je govorio francuski predsjednik Macron, reforma nužna nakon što se dogodi Brexit. To je prilično ambiciozan projektni zadatak. Imate li dovoljno iskustva i kapaciteta da u tome odigrate jednu od ključnih uloga?

Moje dosadašnje iskustvo, ponajprije kao profesorice i gradonačelnice na lokalnoj razini, zastupnice u Hrvatskom saboru, potpredsjednice Doma lokalnih vlasti Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe pa sve do zastupnice u Europskom parlamentu, daje mi potrebnu širinu zbog koje mi je u konačnici predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ukazala povjerenje i dodijelila ovu odgovornu funkciju. Osim toga, cijeli proces koordinirat ću s predsjednicom Komisije, potpredsjednicima te Vijećem EU i Europskim parlamentom.

O tome kako će izgledati budućnost EU ovisi i pitanje hoće li uopće, i kada, biti daljnjeg proširenja. Pokriva li vaše zaduženje u budućoj Komisiji i pitanja koja se tiču pregovora o proširenju ili je to izvan vaše domene?

S obzirom na to da dio mog portfelja čini i Konferencija o budućnosti Europe, svakako će se govoriti o proširenju. Također, Europska komisija djeluje na načelu kolegijalnosti što znači da smo svi jedan tim te da se odluke donose kolektivno, suradnjom i dogovorom. Osobno ću se nastaviti zalagati za proširenje Europske unije. Ako pogledamo iz kuta Republike Hrvatske, onda vam je jasno da ne želimo ostati čuvari vanjske granice Europske unije, što znači da bi se granica trebala pomicati na jugoistok Europe, ali naravno pod uvjetom da se ispune kriteriji kao što smo ih i mi ispunili tijekom našeg pristupanja.

Kada ste saznali da će Vam Ursula von der Leyen dodijeliti potpredsjedničko mjesto s takvim opisom?

Tijekom razgovora koji su se vodili sa svim premijerima država članica, ali i s nama kandidatima, vodeći računa o našim profilima,

Plenković je rekao da je mudro i diplomatski iskusno obaviti sve razgovore ranije. Nije bio tajni sastanak jer u tom slučaju ne bismo o tome raspravljali

došlo se do izvanrednog portfelja koji je dodijeljen Hrvatskoj.

Nije li neobično da ste išli na tajni sastanak s gospođom Von der Leyen kao kandidatkinja iz Hrvatske čak i prije nego što su vas hrvatska Vlada i Sabor službeno nominirali za tu ulogu?

Sve je to dio procedure pregovaranja i dogovora. Sam premijer Plenković rekao je da je mudro, pametno i diplomatski iskusno obaviti sve razgovore ranije. Nije bila riječ o tajnom sastanku jer u tom slučaju ne bismo o tome raspravljali. Na tom preliminarnom sastanku s gospođom Von der Leyen raspravljali smo o mojem, tada mogućem, angažmanu u Europskoj komisiji i o resorima zanimljivim RH. Razmijenili smo mišljenja i stavove o budućnosti Europe te kako mi možemo dati svoj doprinos.

Kakva je točno bila uloga premijera Andreja Plenkovića u lobiranju za potpredsjedničku poziciju kandidatkinji iz Hrvatske?

Premijer Plenković imao je zapaženu političku ulogu pri formiranju nove europske vlade i to je bio izniman državnički potez s njegove strane na koji možemo biti ponosni. Ponosni jer je stav jedne nama velike, a u svjetskim okvirima male Hrvatske bio ključan pri formiranju nove Europske komisije. Premijer Plenković prepoznao je da su rezultati europskih izbora jasno pokazali tko je osvojio relativnu većinu. Tom činjenicom predsjednik Komisije trebao je doći iz redova pučana, a potpredsjednici iz redova socijalista i liberala, sve u skladu s izbornim rezultatom. Na tome je inzistirao premijer Plenković kao jedan od dvojice pregovarača u ime Europske pučke stranke. To je u konačnici dovelo i do nominacije Ursule von der Leyen na mjesto predsjednice Komisije, a premijer je Hrvatskoj izlobirao potpredsjedničko mjesto. Uz iznimnu političku važnost, to je i velika čast jer je Hrvatska još uvijek najmlađa članica Europske unije.

Demokracija vam je u opisu budućeg posla, no je li demokratski da se europska vlada sastavlja na takav netransparentan način – ipak je za predsjednicu imenovana osoba koja nije unaprijed bila istaknuta kao kandidatkinja uoči izbora za Europski parlament, a formiranje njezina tima odvijalo se prilično netransparentno, skrivećke, iza zatvorenih vrata. Što je u svemu tome demokratsko?

Smatram da je postupak izbora nove predsjednice Europske komisije proveden na transparentan način, poštujući demokratska načela i sve europske propise vezane za to. Nakon početka pregovora o novom predsjedniku, odnosno predsjednici, postalo je jasno da nitko od vodećih kandidata neće osigurati potrebnu većinu za izbor. Međutim, upravo su se ti demokratski izabrani vodeći kandidati, s punim legitimitetom, usuglasili i za predsjednicu Komisije odabrali Ursulu von der Leyen koja dolazi iz redova pobjednika na europskim izborima – Europske pučke stranke. A kao što vam je poznato, i u Europskom parlamentu i ostalim institucijama najviše se poštuje D’Hondtova metoda, iz čega proizlazi da su socijalisti bili drugi po rezultatima izbora, a liberali treći.

Očekuje vas saslušanje u Europskom parlamentu, zakazano za 3. listopada. Strahujete li od mogućih kritika s tezom da Hrvatska sama nije dovoljno demokratski razvijena i zrela pa da je neobično da osoba iz Hrvatske vodi brigu o demokraciji u cijelom EU?

Ne strahujem od takvih kritika i teza jer svatko tko pozorno prati političku situaciju u Europi mogao se uvjeriti koliko je Hrvatska napredovala u pitanjima demokracije, vladavine prava, poštivanja manjina. Uostalom, to su bili i kriteriji za naše članstvo u Europskoj uniji, a danas možemo biti ponosni što je na čelu institucije koja se bavi tim pitanjima, Vijeća Europe, naša Marija Pejčinović Burić. Zar mislite da bi predstavnici 47 zemalja izabrali Hrvaticu na čelo te institucije da je drukčije? Slobodna, demokratska, europska Hrvatska izvrstan je primjer koji može poslužiti kao podsjetnik nekim kolegama u europskim institucijama na to koliko su sloboda i demokracija važne i zašto su s razlogom ključan dio europskih vrijednosti koje zastupamo. Uvjerena sam da će moj resor u Komisiji utjecati na razvoj demokracije na području cijele Unije, a što će se pozitivno odraziti i na daljnji razvoj demokracije u Hrvatskoj.

Kad smo kod teme demografije, Božo Petrov iz Mosta proljetos je u jednom intervjuu iznio ideju da bi EU trebao obeštetiti Hrvatsku zbog iseljavanja Hrvata u druge zemlje EU. Ima li smisla to što je govorio ili ne?

Sloboda kretanja, kao i sloboda poslovnog nastana, temeljne su slobode Europske unije koje su zagarantirane svim europskim građanima. Spriječiti nekoga zato što se želi preseliti u drugu članicu Unije bilo bi narušavanje tih temeljnih ljudskih sloboda. Naravno da se primjenom pozitivnih demografskih i gospodarskih mjera treba raditi na tome da zadržimo hrvatske građane u Hrvatskoj, ali populističke izjave ne doprinose tom cilju, nego samo stvaraju kontraefekt. Svakako ću u okviru resora osmisliti uvjete koji će biti primjenjivi i na Hrvatsku i vjerujem da će se dogoditi trend povratka, kao što se već događa u mnogim zemljama.

Kolika će vam biti plaća na mjestu potpredsjednice Komisije?

Mjesečna plaća potpredsjednice Europske komisije određena je unutarnjim aktima i svi članovi Europske komisije imaju istu plaću, neovisno iz koje države dolaze. O visini plaće nemam informaciju osim iz medijskih napisa.

Vaša potpredsjednička dužnost nema ispod sebe nijednu opću upravu (DG) osim one za komuniciranje (DG COMM). Mislite li da biste dobili neko ozbiljnije Komisijino “ministarstvo” da ste imali u karijeri iskustva rada u Vladi?

Ponavljam, dobiti jedno od potpredsjedničkih mjesta Europske komisije ogroman je uspjeh i čast prije svega za Hrvatsku, ali i za mene osobno. Za svoj ću