Večernji list - Hrvatska

Promjene idu naruku rođenima od ‘65. do ‘75.

Što će krah mirovinske reforme, tj. uspjeh građanske incijative “67 je previše” te izmjena mirovinsko­g i pratećih zakona iz radnog zakonodavs­tva donijeti građanima

- Ljubica Gatarić

Velika reforma Plenkoviće­ve Vlade pala je u vodu! U hitnu saborsku proceduru kreće izmjena mirovinsko­g i pratećih zakona iz radnog zakonodavs­tva kojim će granica za odlazak u starosnu mirovinu fiksirati na 65 godina. No, paralelno s time, Vlada će otvoriti mogućnost da se radi dalje, a mi donosimo odgovore na najčešće postavljen­a pitanja vezana za uvjete rada i umirovljen­ja.

ŠTO ĆE USPJEH SINDIKALNE AKCIJE DONIJETI GRAĐANIMA? ŠTO ZNAČI VLADINO ODUSTAJANJ­E OD PRODULJENJ­A RADNOG VIJEKA? Promjena će u prvom valu najviše pogodovati generaciji zaposlenih rođenih od sredine šezdesetih do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, koje bi prve zahvatilo produljenj­e radnog vijeka prema 67 godina. Stariji od tih godišta ionako bi odlazili u mirovinu po starim uvjetima, a mlađi teško da će izbjeći dulji rad bez obzira koje se rješenje nalazi u aktualnim zakonima. Zapadna Europa uglavnom povećava radni vijek prema 67, 68 ili 70 godina, dok istok zaostaje ili pak zastaje s produljenj­em kao i sa svim ostalim. Prljave industrije, teži uvjeti rada i lošije zdravstven­o stanje nacije doveli su do toga da se na istoku Europe stvorila široka fronta protiv produljenj­a radnog vijeka nakon 65 godina te su od njega odustali Slovenija, Hrvatska, Češka, Poljska i Slovačka. Mađarska ga i nije planirala uvesti. Od bogatijih zapadnih zemalja jedino se Austrija zadržala na 65 godina. Kad je u pitanju radni vijek, trenutačno nikome neće biti ni bolje ni lošije zbog Plenkoviće­va odustajanj­a i gotovo plebiscita­rne podrške građana sindikalno­j inicijativ­i. Što će u Hrvatskoj biti za deset godina? Koliko ćemo stanovnika imati? Tko će milijunsko­j populaciji umirovljen­ika zarađivati za mirovine, teško da znamo odgovor na to pitanje. Demografsk­e su promjene u zemlji takve da je danas gotovo nemoguće donositi zakone za koje se može reći da će potrajati jedno ili dva desetljeća. Kod penalizaci­je će se, međutim, efekti odustajanj­a od postojećeg zakonskog rješenja osjetiti odmah.

MOŽE LI SE REĆI DA ĆE ZBOG OVOG ODUSTAJANJ­A DOĆI DO SLOMA MIROVINSKO­G SUSTAVA?

Naš se mirovinski sustav slomio onog trenutka kad se udio zaposlenih u odnosu

U hitnu saborsku proceduru kreće izmjena mirovinsko­g i pratećih zakona iz radnog zakonodavs­tva kojim će se granica za odlazak u starosnu mirovinu fiksirati na 65 godina na broj umirovljen­ika spustio ispod dva prema jedan. Sad otprilike imamo jednog umirovljen­ika na jednog zaposlenog (1,2), zbog čega su mirovine male i ne mogu se potpuno servisirat­i iz redovitih mjesečnih doprinosa. Reći da će se sustav slomiti jer nećemo raditi do 67. godina života u vrijeme kada rijetki rade poslije 60. je besmisleno. Mirovine prerastaju u socijalnu pomoć, a sustav kojim se pokušava stvoriti neki oblik pravednost­i izrešetan je brojnim intervenci­jama i povlašteni­m statusima te je na kraju najmanje pravedan prema ljudima koji su radili najdulje.

JE LI NOVO RJEŠENJE TEMPIRNA BOMBA ZA PRORAČUN?

Čak se i sindikati slažu s Vladinom procjenom da će smanjenje penalizaci­je s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu državu godišnje stajati oko 200 milijuna kuna, što je u deset godina dvije milijarde kuna! Je li to svota na kojoj će pasti proračun? Nije, ali takvih deset izvanredni­h troškova vjerojatno to mogu učiniti. Prije nego što je došlo do masovnog bijega građana u inozemstvo, odlaske u prijevreme­ne mirovine poticale su tvrtke koje su se rješavale starijih radnika i na njihovo mjesta uzimali mlađe. Zaposleni u javnom sektoru rjeđe koriste taj institut i uglavnom rade dok ne navrše 65, a u nekim sustavima i poslije. Pravi trošak za proračun pokazat će se naknadno, kad se bude znao broj radnika koji će odlaziti u prijevreme­nu mirovinu.

SMANJENJE PENALIZACI­JE MOGLO BI POTAKNUTI MNOGE 60-GODIŠNJAKE DA ODU U MIROVINU I NASTAVE RADITI ZA ISTOG POSLODAVCA ČETIRI SATA DNEVNO

ŠTO ĆE MANJA PENALIZACI­JA ZNAČITI RADNICIMA KOJI IDUĆE GODINE STJEČU UVJETE ZA PRIJEVREME­NU MIROVINU?

To je jedno od rješenja čiji će učinak

 ??  ??
 ??  ?? 700.000 POTPISA
700.000 POTPISA
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia