Dubrovačka bolnica završila na sudu zbog ispomoći doktora iz drugih bolnica
Sve se više bolnica “krpa” angažirajući doktore iz većih ustanova, plaćaju im put i smještaj pritom kršeći zakon hrvatskih bolnica
Kako je uređen hrvatski zdravstveni sustav, dovoljno govori apsurdna činjenica da naše bolnice ne bi mogle raditi svaki dan kad bi se držale slova zakona. Apsurdna situacija vidi se na primjeru Opće bolnice Dubrovnik. Kako bi pokrili manjak liječnika, preko ugovora o djelu angažiraju liječnike iz drugih bolnica, plaćaju im i put i smještaj, a ti doktori rade vikendom ili na svoje slobodne dane. Iako bez ove ispomoći dubrovačka bolnica ne bi mogla raditi 24 sata sedam dana u tjednu, zbog nje su kažnjeni jer takav oblik rada je nepravilnost.
Preniska satnica
“Od ustanove se ponovno zahtijeva da ne sklapaju ugovore o djelu za provođenje zdravstvene zaštite, niti da ih sklapa s vlastitim radnicima”, piše u zaključku kontrole Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim traže otklanjanje nepravilnosti na koje su nailazili i u prethodnim kontrolama.
Istodobno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje upozorava da se poslovi zdravstvene zaštite trebaju ugovarati s drugim bolnicama sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji. Spominje se 35 ugovora tijekom 2016. i 2017. godine na ginekologiji, pedijatriji, anesteziji, kardiokirurgiji, ortopediji, RTG-u, neurokirurgiji i oftalmologiji, a uz opomenu jer se ta praksa ponavlja, predlaže se bolnici smanjiti mjesečni limit, a bolnicu je lani prijavila i inspekcija rada.
Stvar je u tome da će liječnici doći raditi ako im se to isplati. Ugovor o suradnji dviju bolnica propisuje manju satnicu, nekih 60, 70 kuna i zbog nje liječnici iz Rijeke ne bi potezali vikendom u Dubrovnik, posebno ne uz trošak puta i smještaja. Dobiti ih mogu jedino ugovorima o djelu.
– Liječnici su već zaposleni u drugim zdravstvenim ustanovama na puno radno vrijeme i na ispomoć u Opću bolnicu Dubrovnik dolaze dragovoljno u svoje slobodno vrijeme i na taj način pomažu funkcioniranju dubrovačke bolnice. Kontinuirano šaljemo zamolbe zdravstvenim ustanovama za sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji, no nijedna nije odgovorila osim KBC-a Split i KBC-a Rijeka, s kojima postoji ugovor o poslovnoj suradnji – rekao nam je doc. Ma
BEZ TIH DOKTORA NE BI MOGLI ORGANIZIRATI DEŽURSTVA I BIO BI UPITAN OPSTANAK POJEDINIH ODJELA
MARIJO BEKIĆ rijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik.
Bez 89 specijalista koji im povremeno dolaze, kaže, dubrovačka bolnica ne bi uopće mogla funkcionirati.
– Ne bismo mogli organizirati dežurstva i bio bi upitan opstanak pojedinih odjela, primjerice Odjel za pedijatriju i Odjel za ginekologiju, Odjel za ortopediju i traumatologiju, a posljedično bi stanovništvo Dubrovačko-neretvanske županije i svih korisnika koji koriste usluge naše ustanove ostali uskraćeni za pružanje zdravstvene zaštite, što je protivno načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite propisanih Zakonom o zdravstvenoj zaštiti – izjavio je dr. Bekić potvrdivši da je u tijeku postupak pred Prekršajnim sudom u Dubrovniku zbog angažiranja liječnika temeljem ugovora o djelu.
Hrvatska liječnička komora upozorava na to da je ovo još jedna u nizu nelogičnosti koje se pojavljuju u sustavu, a posljedica je njegove neorganiziranosti i lošeg upravljanja jer nije riječ o izoliranom slučaju.
Primorani jer nema liječnika
– Sve više bolnica pribjegava ovakvim rješenjima “krpanja” kadrovskog deficita jer su na to primorane zbog nedostatka liječnika. Gotovo sve županijske bolnice u ovom trenutku angažiraju vanjske suradnike i umirovljenike samo da bi mogle pokriti hladni pogon i dežurstva. Posebno zabrinjava činjenica da se nedostatak liječnika počeo osjećati i u kliničkim bolnicama koje su također počele koristiti ovakvu praksu. Država putem različitih inspekcija i kontrola nadležnih tijela de facto kažnjava zdravstvene ustanove jer osiguravaju dostupnost zdravstvene zaštite – ustvrdio je dr. Krešimir Luetić, čelnik Hrvatske liječničke komore, dodavši da je ovo još jedan argument u prilog nužnosti žurnog donošenja Zakona o plaćama liječnika koji bi kao lex specialis mogao ozakoniti i regulirati ovakvu vrstu rada liječnika.
– Ministarstvo zdravstva ne bi trebalo mirno promatrati sve učestalije pojave ovakvih nelogičnosti u hrvatskom zdravstvu, nego aktivno predlagati mjere i zakonske izmjene koji će voditi uređenijem sustavu – poručuje dr. Krešimir Luetić.