Na dnu ljestvice ulaganja, u EU lošija samo Irska
Kad država ulaže u sport, građani imaju veće plaće. No, mi ulažemo samo 0,11 posto BDP-a
Ako želite više plaće, zaposlenost i produktivnost, uložite više u sport i rekreaciju, tvrdi docent Ekonomskog fakulteta Zagreb Tomislav Globan koji se poziva na rezultate istraživanja tima njemačkih sportskih ekonomista koji su istraživali utjecaj proračunskih izdataka na plaće i produktivnost.
Njemački su ekonomisti analizirali razinu ulaganja u sport i rekreaciju u lokalnim jedinicama u Njemačkoj te su tamošnje jedinice uvrstili u tri skupine, ovisno o izdvajanju po glavi stanovnika. Sredine koje su izdvajale do 20 eura po osobi ocijenjene su sredinama s niskim ulaganjima, srednje su bile od 20 do 31 euro, a visoke od 31 do 85 eura. Prema tom kriteriju hrvatska bi ulaganja bila niska s približno 13 eura po stanovniku.
Kućanstvima 190 eura više
Pomicanje lokalnih jedinica iz nižeg u viši razred kad je riječ o ulaganju u sport donijelo je opipljiva poboljšanja ishoda na tržištu rada, i to veće prihode kućanstava za 190 eura mjesečno (7% prosječnog dohotka u Njemačkoj), više neto plaće za od 90 do 160 eura mjesečno, više odrađenih radnih sati (1 sat) tjedno te veću vjerojatnost za zapošljavanje (2-3 posto).
– Ovaj rast dohotka za grad koji ima 75.000 stanovnika (ekvivalent Zadra u
Hrvatskoj) znači veću godišnju potrošnju od čak 2,5 milijuna eura – navodi Globan, analitičar MacroHuba.
Globan podsjeća da Hrvatska izdvaja mnogo novca za proračunsku kategoriju „sport, kultura i religija“– 1,8 posto BDP-a, što nas svrstava na visoko treće mjesto u EU po izdvajanjima za tu stavku. Relativno govoreći, to je čak tri i pol puta više nego u Irskoj i 63 posto više od prosjeka EU. U 2017. godini, zadnjoj za koju postoje međunarodno usporedivi podaci, za sport, kulturu i religiju iz proračuna opće države potrošeno je 6,6 milijardi kuna. Proračun opće države uključuje budžete svih lokalnih jedinica, središnje države i proračunskih fondova.
Većina tih sredstava – 2,6 milijardi – usmjerena je na financiranje kulture, 2,1 milijarda kuna na financiranje religijskih zajednica i civilnog društva, dok je za rad Hrvatske radiotelevizije usmjereno 1,3 milijarde. Za sport i rekreaciju u konačnici je preostalo samo 411 milijuna kuna, odnosno 0,11 posto BDP-a.
Globan upozorava na to da smo po ulaganju u kulturu, mjereno udjelom BDP-a, na petom mjestu u EU, prvi smo po ulaganju u javnu televiziju te izdvajanja za religiju i civilno društvo. No, po izdvajanjima koja se usmjeravaju za sport i rekreaciju mladih te građana općenito smo predzadnji, na 27. mjestu, dok je iza nas samo Irska. U EU se u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj. Rekorderi su Mađari s 1,19 posto BDP-a, a slijede ih Estonci, Šveđani, Francuzi, Luksemburžani i Finci, ali tek s upola manjim relativnim iznosom od Mađara.
– Ugrubo, očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala bi biti oko 0,26 posto BDP-a. To znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala više nego udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 411 milijuna porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna. Ulaganja od 0,26 posto BDP-a i dalje bi bila osjetno ispod europskog prosjeka, ali barem bi bila na razinama primjerenim za našu razinu ekonomskog standarda – navodi Globan.
Veća ulaganja u sport i rekreaciju najčešće se reflektiraju u boljoj dostupnosti sportske infrastrukture. Samim time raste i participacija stanovništva svih generacija u sportskim aktivnostima, a to izravno poboljšava zdravlje populacije, fizički izgled, kvalitetu ljudskog kapitala i tzv. „meke“vještine važne na radnom mjestu – samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad. Svi ovi faktori važni su čimbenici koji dokazano povećavaju produktivnost radnika na radnom mjestu, a veća produktivnost znači i veće plaće, ističe taj ekonomist.
Odsustvo svijesti u društvu
Najvažnije stavke koje se smatraju izdacima za sport i rekreaciju su potpore, krediti i subvencije sportskim ekipama i individualnim sportašima; troškovi administriranja sportskih i rekreacijskih djelatnosti i natjecanja; upravljanje i potpora infrastrukturi za aktivno bavljenje sportom, kao što su igrališta, atletske staze, dvorane, borilišta, bazeni, teniski tereni, golf-tereni, itd.; upravljanje i potpora infrastrukturi za rekreaciju u parkovima, na plažama, kampovima, kupalištima i sudjelovanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih reprezentacija u sportskim natjecanjima.
– S obzirom na znanstveno dokazanu vezu između ulaganja u sport i psihofizičkog zdravlja populacije te kvalitete ljudskog kapitala, što izravno utječe na plaću, zaposlenost i produktivnost, pokazatelji poput očekivanog trajanja života po kojem smo također pri europskom dnu ne trebaju nas čuditi. Iznimno malen iznos ulaganja u ovu stavku iz proračuna svih razina vlasti upućuje na odsustvo svijesti o dugoročnoj važnosti sporta i rekreacije za ekonomsku održivost velikih sustava poput zdravstvenog i mirovinskog – ističe Globan.