Samo Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija lani nisu zabilježili pad broja stanovnika
Samo Grad Zagreb i tri županije bilježe pozitivan migracijski saldo u prošloj godini. Lani su se, prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, iz glavnog grada odselile 12.762 osobe, a istodobno ih se nastanilo 16.004. Iz inozemstva ih je stiglo 9606, a iz raznih krajeva Hrvatske još 6398. Od onih koji su otišli, 6569 ih se odlučilo za neku drugu državu, dok su se ostali skrasili u nekoj od županija. U plusu je i Istarska županija u koju se doselilo 1399 ljudi više nego što ih se iselilo, a iz inozemstva je stiglo čak 2765 ljudi. Dubrovačko-neretvanska županija u plusu je za 229, a Zadarska za 176 ljudi. Sve ostale županije osjećaju posljedice iseljavanja, najviše Osječko-baranjska iz koje je otišlo 5717 ljudi, od kojih je 3635, uglavnom iz egzistencijalnih razloga, sreću potražilo u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim državama. Teška je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz koje se samo lani odselilo 4575 ljudi, od kojih 3001 u inozemstvo. Migracijski saldo u toj je županiji u minusu za 3101 osobu.
Demograf Anđelko Akrap kaže da su to procjene na temelju kretanja broja živorođenih i umrlih i priopćenja o vanjskoj i unutrašnjoj migraciji DSZ-a. Za unutrašnje migracije podaci, kaže, odgovaraju stvarnom stanju jer, ako osoba mijenja prebivalište u Hrvatskoj, primjerice seli se iz Vinkovaca u Zagreb, mora se odjaviti u Vinkovcima da bi se prijavila u Zagrebu, no ako se netko seli u SAD, ne mora se odjaviti, iako bi trebao. Pitanje je, smatra, koliko je pozitivan migracijski saldo rezultat unutrašnjih preseljenika, a koliko onih izvana.
– Zagreb ima priljev stanovništva iz cijele Hrvatske i Hrvata iz BiH jer ima, za hrvatske uvjete, jako gospodarstvo i velik udio državne uprave. U Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji velik je udio turizma koji privlači radnu snagu. S druge strane, ne moraju se stranci samo naseljavati uz obalu, tu su i hrvatski državljani koji se nakon umirovljena, npr. u Njemačkoj, vraćaju u Hrvatsku, i to obično ondje gdje su uz obalu sagradili vikendice. Taj relativno mali broj useljenika zaista je minoran u odnosu na iseljavanja. Osim toga iseljavaju se najvitalniji i tu je problem. Treba se nadati da će se taj trend u dogledno vrijeme promijeniti – kaže Akrap. Usporedbe radi, 1998. migracijski saldo bio je za cijelu Hrvatsku u plusu za oko 44.200 ljudi, a lani je bio u minusu za 13.486. Nijedna županija, a ni Grad Zagreb, lani nisu imali pozitivan prirodni prirast pa je na području Hrvatske rođeno 36.945 djece, a umrlih je bilo 52.706, tako da je prirodni prirast u minusu za 15.961. Veseli podatak da je lani rođeno 389 djece više nego 2017. U DZS-u napominju da se u 2018. nastavilo kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45), što građane Hrvatske svrstava među najstarije nacije Europe. Procesu starenja, ističu, uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva do 19 godina.