Plenković će EK-u objasniti uzmak
BRUXELLES JE ZA DULJI RADNI VIJEK Izmjene šest mirovinsko-radnih zakona prema kojima bismo u punu mirovinu išli sa 65 godina od jučer su u javnoj raspravi, a nakon 14 dana idu u hitnu proceduru u Sabor, da bi zaživjeli od 2020.
Najavljeni zaokret u mirovinskoj reformi, odnosno popuštanje pred pritiskom referendumske inicijative “67 je previše”, hrvatskom je premijeru Andreju Plenkoviću donijelo neke pluseve na domaćem terenu. No, iako je Hrvatska peta zemlja EU koja je radi velikog pritiska javnosti odustala od nepopularnog pooštravanja mirovinske politike (to su učinile Slovenija, Poljska, Češka i Slovačka), takvu će odluku svoje Vlade trebati u petak objašnjavati u Bruxellesu jer je ta reforma bila jedna od točaka na kojima je Plenkovićeva Vlada dobivala najpozitivnije ocjene u Europskom semestru, procesu usklađivanja proračunskih i gospodarskih politika država članica EU.
Preporuke iz Bruxellesa
“Pravi je izazov osigurati adekvatan mirovinski sustav, djelomično i zbog činjenice da je radni vijek (u Hrvatskoj, op.a.) među najkraćima u Europskoj uniji, što je donekle riješeno nedavnom reformom mirovinskog sustava”, pisalo je, primjerice, u posljednjem detaljnom izvješću Europske komisije iz veljače ove godine. U tom izvješću stručnjaci Komisije zaključili su da je Hrvatska konačno počela provoditi mjere mirovinske reforme “nakon što ih dulje vrijeme nije provodila”. To “dulje vrijeme” odnosi se na vrijeme od 2014., otkako je Hrvatska počela dobivati specifične ekonomske preporuke iz Bruxellesa. Svake godine Komisija je među preporukama pisala i “povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu” i ove je godine u dokumentima zadovoljno zaključila da se ta reforma konačno počinje provoditi.
Sada, međutim, premijer Plenković prvi put dolazi u Bruxelles otkako je najavio zaokret, odnosno odustajanje od primjene najvažnijeg dijela te reforme. Naime, Andrej Plenković od četvrtka do subote ovoga tjedna boravit će u Bruxellesu, a iako se kao formalan povod najavljuje njegovo sudjelovanje na jednoj konferenciji o povezanosti EU i Azije te susret sa svim predsjednicima najvažnijih institucija EU, očekuje se da će Plenković u Europskoj komisiji morati braniti i dva najnovija poteza koja bi Komisiji mogla biti kontroverzna: zaokret u mirovinskoj reformi i državne poticaje Croatia Airlinesu.
Sastanak premijera s potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom, na kojemu se očekuje detaljnija rasprava o ovom pitanju, predviđen je za petak. A jučer su sindikalni predstavnici i poslodavci bili kod ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića gdje su im predstavljene zakonske izmjene koje slijede nakon Vladina popuštanja građanima. Ministar im je potvrdio da će zakonske izmjene ići u smjeru kako je to bilo definirano referendumskom inicijativom pa će odlazak u starosnu mirovinu biti s navršenih 65 godina života, a smanjit će se i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu. Pet godina
MINISTAR ALADROVIĆ POTVRDIO DA ĆE SE ZAKONI MIJENJATI KAKO JE TO BILO DEFINIRANO REFERENDUMSKOM INICIJATIVOM GENERALNI PRIJEDLOZI SU STIMULACIJA DULJEG OSTANKA U SVIJETU RADA, ZATO MIJENJAMO ZAKONSKU REGULATIVU DA SE RADNICI DO 68. GODINE ZADRŽE U SVIJETU RADA
raniji odlazak u mirovinu, s navršenih 60 godina života, penalizirat će se s 12 posto, odnosno 2,4 posto bit će umanjena mirovina za svaku godinu ranijeg umirovljenja.
Bolovanje na teret HZZO-a
Uz Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o radu, mijenjat će se još četiri zakona kojima će se definirati mogućnost ostanka u svijetu rada do 68. godine života u obrazovanju, zdravstvu te državnim i lokalnim službama.
Omogućit će se tako dulji ostanak u svijetu rada onima koji to žele do 68. godine života. Izmjene su od jučer u e-savjetovanju gdje će se javna rasprava o njima moći voditi 14 dana, nakon čega idu u hitnu proceduru s namjerom da zažive od 2020. godine. Poslodavci neće morati plaćati trošak bolovanja starijima od 65, već će to ići na teret HZZO-a i to će se promijeniti Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Međutim, muči ih druga stvar.
– Problematiziraju što će radniku sa 65 godina kojeg više ne žele morati isplatiti otpremninu – navodi Krešimir Sever. Upitan o tome, ministar Aladrović kazao je da “Zakon o radu definira puno šire radno zakonodavstvo tako da se mi ne bismo ograničavali samo na ovaj dio”. – Generalni prijedlozi su stimulacija duljeg ostanka u svijetu rada, iz tog razloga mijenjamo zakonsku regulativu da se radnici do 68. godine zadrže u svijetu rada. Potičemo adekvatnije mirovine – ustvrdio je ministar Josip Aladrović.