mirovine prima po posebnim zakonima, sindikati traže da ih se izdvoji iz mirovinskog sustava Za mirovine 177.429 povlaštenih godišnje šest milijardi kuna
Povlaštene mirovine nisu na dnevnom redu iako su ovih dana i sindikati i oporbene stranke upirali prstom u približno 180 tisuća umirovljenika za čije se mirovine godišnje izdvaja oko šest milijardi kuna. Hrvatska ima 17 skupina građana čije se mirovine ne određuju po općem mirovinskom zakonu nego po posebno donesenim zakonima. Najbrojniji među njima su branitelji, zatim djelatne vojne osobe, bivši policajci, partizani, domobrani i ostale vojske iz Drugog svjetskog rata, HVO, nekadašnji funkcioneri, akademici, rudari i radnici s azbestom...
Aladrović: To ne treba otvarati
Ministar rada Josip Aladrović uvjeren je da se ta tema nepotrebno politizira. – Teško se oteti dojmu da u ovom trenutku posebni propisi koriste za politizaciju. Ono što je bitno napomenuti – i takvi korisnici imaju određen dio radnog staža – veli Aladrović, a kao argument da ne treba otvarati mirovine po posebnim propisima navodi taj da novac za njihovu isplatu dolazi iz proračuna. Bivši ministar rada Mirando Mrsić u svom je mandatu pokrenuo postupak razdvajanja povlaštenih mirovina od općih, odnosno zatražio da se točno utvrdi koliko su korisnici mirovina po posebnim propisima imali staža. Pokazalo se očekivano, da je najmanje radnog staža imala mlada braniteljska populacija – oko 19 godina, ali mnoge je iritiralo što su pripadnici HVO-a odlazili u mirovine sa svega sedam godina staža. Radni vijek ostalih skupina umirovljenika nije bitnije odskakao od radnog vijeka opće populacije umirovljenika. Mrsić najavljuje da će ovaj tjedan u Saboru pokrenuti izmjene Zakona o mirovinskom sustavu kako bi se radničkim doprinosima financirale samo mirovine koje su zarađene radom.
– Mirovinski sustav će srušiti povlaštene mirovine, u prvom redu braniteljske mirovine koje bujaju – kaže Mrsić te podsjeća da je razdvajanje provedeno u njegovu mandatu pokazalo da bi za povlaštene mirovine doprinosima godišnje trebalo pokriti oko dvije milijarde kuna, no četiri milijarde kuna morao bi osigurati proračun. – Sad sve ide s istog konta – kaže Mrsić.
– Povlaštene mirovine još se neće dirati – kategoričan je Aladrović koji tvrdi da broj posebnih mirovina po osnovi braniteljskih mirovina ne raste nego pada. Mrsić mu odgovara da je problem što ukupni rashodi za mirovine po posebnim propisima rastu. Dok god su mirovinski propisi na stolu,ta će se rasprava vjerojatno nastaviti i dalje. Mrsiću je žao što se sindikati nisu usudili kao jedno od pitanja u referendumskoj inicijativi navesti i razdvajanje povlaštenih mirovina od radničkih. – Sindikati sad pokušavaju oprati obraz, ali kasno je za to, ističe Mrsić.
Ujednačavanje uvjeta traži i EK
– Ovaj put nismo mogli strpati sve u istu priču, ali ubuduće ćemo na tome sigurno inzistirati. Povlaštene mirovine moraju iz mirovinskog sustava izaći u proračun. Jasno zašto, ne samo radi vidljivosti. Puno je lažnih mirovina, a drugo je pitanje omjera: te su mirovine prosječno dvostruko veće od mirovina ljudi s punim radnim stažom. To je problem svih nas – istaknuo je sindikalist Vilim Ribić. Približavanje i ujednačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu svih skupina godinama predlaže i Europska komisija, no nijedna vlada nije se usudila otvarati to pitanje. Hrvatska je jedina članica EU koja iza sebe ima relativno ‘friško’ iskustvo rata na svom području te visoke troškove vezane uz obranu zemlje pa je dojam da se i Komisija te teme dotiče tek usput. Ovog ljeta imali smo točno 177.429 mirovina po posebnim propisima. Aladrović najavljuje da će uskoro s radom krenuti i radna skupina koja priprema uvođenje nacionalnih mirovina za starije koji nemaju uvjete za mirovinu. Procjena je Vlade da je takvih u Hrvatskoj između 53.000 i 55.000 te bi i oni trebali dobivati mirovine počevši od 2021. godine.