HOLDING CENTAR: Digitalizacija je naše usluge pojednostavila i približila ih građanima
U pokretnom centru mogu se ugovoriti sve usluge iz portfelja Zagrebačkog holdinga, podnijeti zahtjevi za promjenama postojećih podataka, zaprimiti sve vrste predstavki, dobiti informacije ili izvršiti uplate računa Holdinga bez naknade
Digitalizacijom je Zagrebački holding unaprijedio mnoge usluge, primjerice – omogućili su poslovanje „na kućnom pragu“kroz Pokretni ured. O tome kako je ta usluga prihvaćena, govori nam direktor Službe za zajedničke poslove Zagrebačkog holdinga, Tomislav Jurić.
- Digitalizacija je zasigurno jedan od naših prioriteta i takvi su procesi nužni čak i za one usluge koje se uopće i na prvi dojam ne doimaju digitalnima. Grupa Zagrebačkih holding pruža širok spektar usluga, sastavljena je od nekadašnjih individualnih gradskih poduzeća i njihova je integracija izniman izazov na svakom području, a osobito u smislu digitalne integracije- kaže Jurić. Dodaje da Pokretni ured to izvrsno ilustrira jer u svega nekoliko mobilnih kvadrata, zahvaljujući digitalizaciji, korisnicima omogućuje znatno pristupačnije upravljanje uslugama svakodnevno obilazeći gradske četvrti.
Koliko je usluga prihvaćena govori i činjenica da su zbog iznimnog interesa građana produljili radno vrijeme i dostupan je kroz cijeli dan, te subotom. U prvih šest mjeseci pružio je usluge za 12.000 korisnika na 420 lokacija.
U pokretnom centru mogu se ugovoriti sve usluge iz portfelja usluga Zagrebačkog holdinga, podnijeti zahtjevi za promjenama postojećih podataka, zaprimiti sve vrste predstavki, dobiti informacije ili izvršiti uplate računa Zagrebačkog holdinga bez naknade platnog prometa.
Jedinstvena platforma
No, Zagrebački holding i prije pokretnog ureda intenzivirao je razvoj odnosa s korisnicima, upravo zahvaljujući digitalnim procesima i stvarajući jedinstvenu platformu Pozivnog centra koji se transferira u organizacijsku jedinicu za digitalnu komunikaciju s korisnicima.
- Imperativ naše upravljačke politike i Uprave Društva jest biti istinski servis sugrađanima, što na području komunikacija i digitalizacije znači i slijediti trendove. Pozivni centar jedan je od primjera takve transformacije. Osluškujući potrebe korisnika svakodnevno nam se stvaraju nove ideje koje korespondiraju s digitalnim procesima i u mnogo čemu smo inovativni. U svojem prvotnom obliku Pozivni centar imao je zadaće isključivo vezane uz svoj naziv, a danas, 24 sata dnevno realizira sve oblike digitalne komunikacije s korisnicima bez obzira na komunikacijski kanal. Na taj se način svakoga dana obradi prosječno 4000 upita ili zahtjeva naših sugrađana. Uz pozive na jedinstven broj 072 500 400, korisnici mogu komunicirati s agentima Pozivnog centra i putem drugih platformi – pristupajući do željenog servisa putem stranice holdingcentar. zgh.hr. - rekao je Jurić.
Korisnici usluga mogu svojim računima pristupiti putem sustava e-Građani, krajem prošle godine napravljen je dodatan iskorak u digitalizaciji kroz takozvane „e-zahtjeve“!
Modernizirano je korisničko sučelje i uvedene su nove funkcionalnosti. Primjenjuju se visoki sigurnosni standardi, programirane su digitalne forme za zahtjeve koje građani najviše koriste, primjerice za promjenu podataka o obvezniku ili objektu, upravljanje sredstvima na pojedinim stavkama, a spektar usluga nadograđuju.
- Intenzivno radimo i na jedinstvenoj e-platformi koja će omogućiti još jednostavnije i suvremenije poslovanje te iz korisničke perspektive rezultirati jedinstvenim aplikativnim rješenjem za upravljanje svim uslugama- kaže direktor Jurić.
Ujedinjene servisne informacije
U međuvremenu, raspoložive su i vrlo korisne aplikacije za plaćanje parkiranja, usluge Plinare te Vodoopskrbe i odvodnje. Digitalizacija je omogućila i informiranje korisnika u aktualnom vremenu, a portal sa servisnim informacijama koriste i građani i mediji.
- Grad živi, stanje na prometnoj ili u komunalnoj infrastrukturi od posebnog je značaja za sve sugrađane, zbog čega smo željeli omogućiti dostupnost relevantnih servisnih informacija na jednom mjestu. Na stranici holdingcentar.zgh.hr uvijek je dostupan pregled važnijih servisnih informacija kako bi građani bili upoznati i s aktualnim i najavljenim događanjima koji bi mogli utjecati na njihovu svakodnevicu. Holding je umrežen i sa drugim, posebice hitnim službama- kaže Jurić.
Kako bi mogli postupati promptno, od iznimne je važnosti interna komunikacija, a ona u Zagrebu počiva na suvremenoj tehnologiji. Posebnom informatičkom i telekomunikacijskom platformom Holding centar je povezan s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama, Javnom vatrogasnom postrojbom te drugim hitnim i operativnim službama. Time je omogućeno da svaka operativna služba postupa u najkraćem vremenu, realizirajući zadaće iz svoje nadležnosti. U tome im, osim uobičajene, pomaže i satelitska mreža.
metkom pa je postojao samo jedan ubojica. Neki su teoretičari zavjera pak motive za rušenje aviona pronašli u hrvatskim korijenima Nicholasa Nicka Begicha. U pošiljci odaslanoj Pegge Begich iz ureda njezina supruga bili su istrgnuti novinski tekstovi iz Detroit Free Pressa koji su iznjedrili još jednu teoriju o nestanku američkih kongresnika: zbog Begicheva hrvatskog podrijetla i njegove podrške hrvatskom nacionalizmu možda su ga ubili Srbi iz redova jugoslavenske tajne službe, sugerirao je supruzi nepoznati pošiljatelj.
“Obje su etničke skupine bile zastupljene u Jugoslaviji, a tenzije između njih su rasle”, pisao je The Washington Post. Upravo je navedeni utjecajni američki dnevnik proteklih dana podsjetio američku javnost na tragediju iz 1972., u povodu jednako tragičnog doimam gađaja: smrti Boggsove kćeri Cokie Roberts, poznate novinarke i političke komentatorice, koja nikada nije prežalila gubitak oca. Svojedobno je napisala da je zbog očeva nestanka duboko suosjećala s obiteljima nestalih ratnih vojnika iz Vijetnama. “Znam da moj otac nije živ, ali neizvjesnost će me uvijek gnjaviti u zakutku mozga. No barem to zadovoljstvo što znam da je moja zemlja učinila sve što je mogla da ga pronađe.” Inače, Nick Begich vuče korijene iz Like, iz sela Podlapače u općini Udbina, gdje mu je rođen otac Ivan. Trbuhom za kruhom Ivan Begić se skupa sa suprugom Anom 1911. godine uputio u Ameriku gdje je cijeloga života radio u rudniku željeza u Minnesoti. Dobili su sina Nicka, koji se kasnije preselio u Aljasku i, boreći se za učiteljska prava, zavolio politiku. Postao je 1962. godine najmlađi član senata Aljaske, a radio je i kao profesor na Sveučilištu u Anchorageu.
Za američkog kongresnika izabran je 1970., dvije godine uoči pogibije u 40. godini života. Iza njega je, osim supruge Pegge, političke aktivistice, ostalo šestero djece: Nichelle, Tom, Stephanie, Paul, Nick Jr. i Mark. Gotovo sva djeca bračnog para Begich svoje su karijere ostvarila u politici, a najuspješniji među njima, pa i najpoznatiji hrvatskoj javnost je potonji, Mark Begich, koji je najprije imenovan gradonačelnikom rodnog Anchoragea, a potom je izabran i za američkog senatora kao prvi Hrvat podrijetlom među stotinu članova Gornjeg doma američkog Konuspomene gresa. Bili su to dani golemog ponosa za Hrvatsku iseljeničku zajednicu u Americi i, premda su u ured Marka Begicha stigli brojni novinski zahtjevi za razgovor, ispunio je obećanje koje je upravo Večernjem listu dao mjesec dana ranije, pobijedi li na izborima.
Kreatori budućnosti
Između ostalih tema u intervjuu, dotaknuo se i svog pokojnog oca Nicholasa Begicha.
– Kad je moj otac poginuo, imao sam samo deset godina. Mnoge
‘Imao sam samo deset godina kad je otac poginuo, ali sjećam se da je rekao kako moram misliti svojom glavom”
izbrisane su iz mog pamćenja, ali sjećam se nekih razgovora, njegova smijeha i naputaka da trebam puno učiti i razmišljati svojom glavom. Svoju izbornu pobjedu posvećujem obitelji, a posebno ocu jer bi bio ponosan da vidi sina kako je postao američki senator. Možda je to genetika, a možda i duboko usađene vrijednosti mog djeda Ivana koji je oca, a preko njega i mene, učio da ne čekamo da nam drugi određuju živote nego sami kreiramo svoju budućnost i pomognemo društvu kako bismo stalno kao obitelj i država napredovali – kazao je prije 11 godina za Večernji list Mark Begich. Ispunio je još jedno u tom razgovoru dano obećanje – da će uskoro prvi put posjetiti zemlju svojih predaka, Hrvatsku. U Liku je stigao 2012. godine.
– Kada se vratim u Ameriku, svojim ću prijateljima kazati iz kakve predivne države potječem. Također ću reći i poslovnim ljudima da se ovamo vrijedi doseliti i ulagati kapital. Nigdje do sada nisam jeo ovakvu janjetinu i pio rakiju šljivovicu. Moram učiti hrvatski i svakako doći ponovno jer ovo su uistinu ona Lika i ona Hrvatska iz priča moga djeda Ivana – kazao je Mark Begich, oduševljen što mu djeda na rodnoj grudi nikada nisu zaboravili. Baš kao što ni Amerikanci nisu zaboravili njegova oca Nicholasa Begicha. Naime, iste godine kada je poginuo, najviša građevina u gradu Whittieru na Aljasci preimenovana je u Begich Towers, baš kao i jedan od vrhova planine Chugach, tamo gdje mu se izgubio svaki trag.