Četiri dana rada i tri dana odmora potez su 21. stoljeća
Vlasnik Atlantica Emil Tedeschi kazao je na jednom poslovnom skupu u Beogradu da njegova tvrtka ozbiljno razmišlja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna, čime bi svojim zaposlenicima osigurao dobar balans slobodnog i radnog vremena. Tedeschi je dovoljno iskusan da zna da najveću vrijednost svake kompanije i sredine čine ljudi, koje treba privući ili zadržati na sve moguće načine! Hoće li i koliko će vremena proći od razmišljanja do realizacije, tek treba vidjeti, ali zanimljivo je da se ideja o četverodnevnom radnom tjednu probija i kod nas.
20 % veća produktivnost u tvrtki Perpetual Guardian, koja s 240 zaposlenih upravlja s imovinom od gotovo 200 milijardi USD
RENATA ŠEPERIĆ PETAK: PLAĆA VIŠE NIJE DOVOLJNA DA BISMO ZADRŽALI LJUDE
Luksuz za siromašne zemlje
Osim skandinavskih zemalja, koje svako malo uvode neku inovaciju u područje rada, pionirski posao s četverodnevnim radnim tjednom 2018. godine odradila je novozelandska tvrtka Perpetual Guardian iz područja osiguranja i poslovnih usluga. Njezin vlasnik Andrew Barnes objavio je da su, radeći četiri dana u tjednu, bili produktivniji 20 posto, a dobili su zadovoljnije radnike. Pokret za četverodnevni radni tjedan proširio se od tada na sve strane, a najviše zagovornika čini se ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj gdje su ga prigrlile mnoge male tvrtke koje nude širok spektar intelektualnih usluga. Mediji naširoko izvještavaju o sretnim i nasmiješenim zaposlenicima koji imaju više vremena za obitelj, odmor, putovanja, no za mnoge je priča o kraćem radnom tjednu postala i dobra reklama, pogotovo što je u doba interneta, za neke poslove, boravak u uredima postao besmislen, no to ne znači da ljudi rade kraće. Siromašne zemlje daleko su od toga da raspravljaju o blagodati kraćeg radnog tjedna. Četverodnevni radni tjedan prvi put je isproban u Hrvatskoj u vrijeme recesije kada je država izdvojila 200 milijuna kuna za tvrtke koje nemaju dovoljno posla već su radile četiri dana u tjednu, a peti su radnike slali kući. Interes za taj projekt bio je slab. Vodeći se poslovnom i životnom logikom, na postupni prelazak na četverodnevni radni tjedan prije godinu dana se odlučila i vlasnica konzultantske tvrtke Logička matrica Renata Šeperić Petak, koja je jedno vrijeme radila i kao pomoćnica ministra gospodarstva.
Šeperić Petak kaže da jedan ili dvoje od sedam njezinih zaposlenika svaki tjedan uzima jedan slobodan dan u tjednu, a ostale rade deset sati. – Svi su zadovoljni tim rješenjem. Ako želite kvalitetne ljude, plaća više definitivno nije dovoljna. Moja tvrtka izdvaja za doktorate i stručne studije zaposlenih sve da bi ostali, ističe Renata Šeperić Petak koja “drži palčeve” Emilu Tedeschiju da realizira svoju ideju.
– Drago mi je za njega, Tedeschi bi bio dobar primjer jer je dovoljno progresivan da realizira prelazak na četverodnevni radni tjedan – kaže Renata Šeperić Petak.
Veća lojalnost zaposlenika
– Mislim da imamo nekoliko dobrih eksperimenata koji pokazuju da će smanjenjem radnog vremena ljudi efikasnije usmjeriti svoju pažnju na posao. Oni će na kraju proizvesti jednako puno, često uz veću kvalitetu i kreativnost. Oni postaju lojalniji organizacijama koje im daju dovoljno prostora da se posvete životu izvan posla – kazao je Adam Grant, američki psiholog na jednoj od sjednica Ekonomskog foruma u Davosu. Granta je u propagiranju kraćeg radnog tjedna podržao ekonomist i povjesničar Rutger Bregman, autor “Utopije za realiste”, koji kaže da skraćenje radnog tjedna na četiri dana zapravo nije toliko radikalan potez ako ga se usporedi s prijašnjim razdobljima. Na početku prošlog stoljeća revolucionarnom se činilo smanjenje radnog tjedna sa 60 na 40 sati, za čim je među prvima posegnuo Henry Ford. Danas bi kraći radni tjedan mogao biti dobro rješenje za visokosofisticirane industrije te tvrtke i sustave koji se bore s nestašicom radne snage. No, njega su prigrlile i ekološke udruge kao dobro rješenje za prljave industrije jer bi se smanjenjem radnog tjedna s pet na četiri sata smanjila emisija stakleničkih plinova. Jaki njemački metalski sindikat IG metal uspješnim se štrajkom izborio za mogućnost skraćenja radnog tjedna s 35 na 28 sati, dok je britanskoj konfederaciji sindikata TUC četverodnevni tjedan postao glavna ideja vodilja iza koje je nedavno stala i tamošnja Laburistička stranka.
•