Bezalkoholna pića čine samo 3% kalorija dnevno
Proizvođači pića pri HUP-u nezadovoljni nacrtom prijedloga zakona o posebnom oporezivanju zašećerenih bezalkoholnih napitaka, tvrde:
Nema znanstvenih dokaza da bilo koji oblik poreza na određenu kategoriju proizvoda ima smislen utjecaj na smanjenje stope pretilosti, no zato nepovoljno utječe na gospodarstvo, ugrožava domaću industriju i radna mjesta, potiče prekograničnu kupovinu i sivu ekonomiju, poručuju proizvođači bezalkoholnih pića pri HUP-u, nakon što je Ministarstvo financija u javnu raspravu dalo nacrt prijedloga zakona kojim se predviđa uvođenje posebnih trošarina na sokove koji sadrže određene/veće količine šećera i zaslađivača.
Dvostruki standardi
Iz HUP-a tvrde kako uvođenje poreza na zašećerena osvježavajuća pića u državama EU koje su implementirale takve porezne promjene nije ublažilo epidemije prekomjerne težine i pretilosti te bolesti uvjetovanih prehranom pa je Danska, primjerice, i odustala od njega. A zna li se i da, prema podacima europske organizacije UNESDA, bezalkoholna pića čine samo 3% dnevnog kalorijskog unosa u Europi, očito je da samo njihovo oporezivanje prema udjelu šećera, suprotno stavu ministra Marića, neće puno utjecati na dosadašnje navike prekomjerne konzumacije slatkog. U obrazloženju nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koji je u javnoj raspravi do 16. listopada, iz Ministarstva financija tvrde, naime, kako su odnedavno i Velika Britanija, Irska i Portugal, a prije njih i Francuska, Finska, Belgija i Mađarska, uvele takve poreze koji su utjecali i na smanjenje potrošnje šećera te pozitivno utjecali na zdravlje potrošača. To je i jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije, ističu. No proizvođači tvrde kako je u izvješću Suzbijanje nezaraznih bolesti, koje je odobrio upravo SZO, zaključeno da oporezivanje zašećerenih osvježavajućih pića nije dovoljno učinkovito i isplativo da bi se moglo ocijeniti kao sigurna preporuka za zdravstvene politike koje bi se trebale provoditi. – Prema zadnjem istraživanju o debljini djece u dobi od 8 i 9 godina u RH koje je proveo HZJZ, 29% djece te dobi pije bezalkoholna pića više od tri puta tjedno. No njih 27% konzumira i kekse, kolače i slične proizvode više od tri puta tjedno, a 31% čokoladu i bombone. Dodatno, hrvatski građani unesu u prosjeku 27 g/dan zaslađenih napitaka, a vode iz slavine daleko više, oko 1118 g/dan, što također ukazuje kako za uvođenje poreza (samo) na zaslađena bezalkoholna pića nema pravog opravdanja – poručuju.
U kupnju preko granice?
Prema McKinsey Global Instituteu, najučinkovitiji načini borbe protiv pretilosti su smanjenje količine šećera u proizvodima, uvođenje manjih pakiranja i edukacija građana. Selektivnim oporezivanjem građani se pak okreću drugim proizvodima sa šećerima koji nisu obuhvaćeni takvim porezom, kupuju ih u susjednim zemljama gdje su cijene niže ili se okreću jeftinijim, ali i manje kvalitetnim sokovima na domaćem tržištu, što dovodi do manjeg ekonomskog rasta te ukidanja radnih mjesta i domaće proizvodnje. Iz HUP-a kažu kako nije jasno koji su kriteriji za oporezivanje: volumen, masa ili udio šećera, dok bi se visina novih trošarina odredila posebnom uredbom. – Koordinacija hrane i pića HUP-a čeka sastanak s predstavnicima Ministarstva financija kako bi dobila pojašnjenja, ali i ukazala na niz problema i negativnih posljedica takvog zakona. Uvođenje novog poreza bit će udar i na građane i tvrtke, a bez pozitivnih učinaka na zdravlje građana čime se njegovo uvođenje opravdava. U konačnici, upitno je koliko će od svega profitirati i državni proračun – kazala je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a. Stručnjak za sigurnost hrane Marijan Katalenić na e-savjetovanju o zakonu upozorava kako je spominjanje pretile djece, pa i pozivanje na zdravlje – samo farsa. Kaže kako dodani šećer u osvježavajućim bezalkoholnim pićima i jednaka količina prirodnog šećera u voćnim sokovima čine isto organizmu. – Potičemo li ovim zakonom umiranje jedne grane industrije bezalkoholnih pića i propagiranje druge, a učinak je metabolički isti – pita
• Katalenić.
GRAĐANI RH UNESU U PROSJEKU 27 G/DAN ZASLAĐENIH NAPITAKA, A VODE IZ SLAVINE 1118 G