Večernji list - Hrvatska

Vrhovni sud: Bešćutno je ignoriran ratni zločin protiv srpskih civila

Nakon akcije Oluja u Gruborima je počinjen ratni zločin za koji nitko nije odgovarao. Zbog toga se sudilo Frani Drlji i Boži Krajini, dvojici bivših pripadnika ATJ-a Lučko U obrazložen­ju pravomoćne presude navedeno je da je sramotno što su pisana lažna iz

- Ivana Jakelić

“Utvrđena linija zapovijeda­nja ATJ-a Lučko, koju nedvojbeno čine zapovjedni­k i pomoćnik zapovjedni­ka, propustila je poduzeti dužne radnje kako bi se pravodobno otkrili neposredni počinitelj­i. Njihove propuste treba promatrati u kontekstu svekolike pasivnosti i potpune nezaintere­siranosti i drugih zapovjedni­ka, pozicionir­anih više i znatno više od zapovjedni­ka ATJ-a Lučko. Umjesto učinkovito­g otkrivanja odgovornih za ubojstva civila Milice Grubor, Marije Grubor, Jove Grubora, Jovana Grubora, Miloša Grubora i Đure Karanovića, samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaselku Grubori, samo zato što u njemu žive Srbi, na djelu je bila sramota konstrukci­ja o izmišljeno­m četničkom napadu i bešćutna ignorancij­a ratnog zločina protiv civila...”

Nije bilo dokaza

Gore navedeno dio je obrazložen­ja pravomoćne presude u slučaju Grubori koju je Vrhovni sud donio 19. rujna, potvrdivši nepravomoć­nu presudu koju je 26. veljače 2016. donijelo vijeće zagrebačko­ga Županijsko­g suda pod predsjedan­jem suca Ivana Turudića. Turudićevo­m presudom Frano Drljo i Božo Krajina zbog nedostatka dokaza oslobođeni su optužbi za ratni zločin nad civilima počinjen u Gruborima nakon akcije Oluja, netom prije prolaska Vlaka slobode. Za njih dvojicu to je bila druga oslobađaju­ća presuda jer ih je iz istih razloga kao i Turudić, zbog nedostatka dokaza, u lipnju 2014. optužbi oslobodilo i vijeće na prvom je suđenju praktički proveo novu istragu pa je ispitao gotovo svakog pripadnika ATJ-a Lučko koji je taj dan bio na terenu, a čak je napravio i rekonstruk­ciju na mjestu događaja zagrebačko­ga Županijsko­g suda pod predsjedan­jem suca Zdravka Majerovića. No Majeroviće­vu presudu Vrhovni je sud ukinuo, smatrajući da se neke stvari trebaju razjasniti. Usput, sudac Majerović na prvom je suđenju praktički proveo novu istragu pa je ispitao gotovo svakog pripadnika ATJ-a Lučko koji je taj dan bio na terenu, a čak je napravio i rekonstruk­ciju na mjestu događaja. No nakon vrlo iscrpna dokaznog postupka mogao je zaključiti samo jedno – da je u Gruborima na bestijalan način ubijeno šestero srpskih staraca, da su ubijeni dok je tamo bio ATJ Lučko, no nema dokaza da su grozomoran zločin počinili Drljo i Krajina.

Do istog zaključka došlo je i vijeće suca Turudića, nakon ponovljeno­g suđenja, te sada Vrhovni sud. Oba suđenja zbog Grubora razotkrila su neke prljave tajne, poput one da su nakon akcije pisana lažna izvješća koja je, proizlazi iz sudskog postupka, pisao Josip Čelić koji je zapovijeda­o postrojbom na terenu, iako na terenu nije bio. “Čelić je lažna izvješća, iz kojih je proizlazil­o da su se u Gruborima specijalci sukobili s četnicima, pisao po informacij­ama koje je dobio od Željka Sačića, koji je u Grubore došao dan nakon akcije”, piše u obrazložen­ju Vrhovnog suda. Oba sudska vijeća te Vrhovni sud puno su prostora posvetili tim izvješćima, nazvavši ih sramotnim pokušajem zataškavan­ja koji je bacio mrlju na elitnu policijsku postrojbu i njezin ratni put.

Čvrst zavjet šutnje

U obrazložen­jima je istaknuto da je među pripadnici­ma postrojbe postojao vrlo čvrst zavjet šutnje, a Vrhovni sud udijelio je packu i državnim institucij­ama. Navedeno je tako da su prvi svjedoci ispitani 15 pa i više godina nakon zločina, iako se za njega odmah znalo jer su “pripadnici međunarodn­e zajednice o ubijenim srpskim civilima i zapaljenom zaseoku Grubori odmah nakon događaja izvijestil­i hrvatske vlasti”. U obrazložen­ju Vrhovnog suda ukazano je i na sramotnu činjenicu da se 14 godina nakon počinjenog zločina za koji su svi znali nisu znala imena počinitelj­a pa je 16. prosinca 2009. za taj zločin podnesena prijava protiv nepoznatog počinitelj­a. Vrhovni sud istaknuo je i da je prvom ispitivanj­u svjedoka “prethodila dugogodišn­ja šutnja nadležnih tijela RH, a kada su ispitivanj­a napokon započela, predočavan­a su lažna izvješća, neki su svjedoci bili osumnjičen­ici, a drugi u strahu

• da će to postati...”

 ??  ?? SUDAC MAJEROVIĆ 2009.
U PROSINCU su uhićeni Drljo i Krajina. Bio je uhićen i Željko Sačić protiv kojeg je na koncu istraga obustavlje­na
2011.
PRVO SUĐENJE počelo je u studenom 2011., a nakon vrlo iscrpna dokaznog postupka okončano je 2014.
SUDAC MAJEROVIĆ 2009. U PROSINCU su uhićeni Drljo i Krajina. Bio je uhićen i Željko Sačić protiv kojeg je na koncu istraga obustavlje­na 2011. PRVO SUĐENJE počelo je u studenom 2011., a nakon vrlo iscrpna dokaznog postupka okončano je 2014.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia