Večernji list - Hrvatska : 2019-10-09

Panorama : 28 : 28

Panorama

Panorama 28 VEČERNJI LIST srijeda, 9. listopada 2019. Kultura UČILA JE OD SLAVNIH, PAULA KLEEA, JOSEFA ALBERSA I VASILIJA KANDINSKOG Maja Car Kulminacij­a ovogodišnj­e svjetske proslave 100. godišnjice Bauhausa nedavno je otvorenje muzeja u Dessau posvećenog toj školi koja je donijela zaokret u arhitektur­i i estetskim konceptima. U tamošnjoj, dosad najvećoj kolekciji Bauhausa, uz zaslužnike pravca počevši od osnivača škole Waltera Gropiusa do Vasilija Kandinskog, Anni i Josefa Albersa, Marianne Brandt, Marcela Breuera, Paula Kleea...stoji i jedna Hrvatica. Slavonka Otti Berger, dizajneric­e tekstila, vrsna teoretičar­ka britka uma, najprije studentica, a potom i profesoric­a u Bauhaus školi. Njezini tepisi i tkanine i danas su izloženi i čuvaju se na Harvardu, a u Hrvatskoj gotovo da nema ni spomen-ploču niti je se navodi u našoj encikloped­iji. Tu nepravdu donekle će ispraviti Antonija Mlikota, povjesniča­rka umjetnosti i docentica sa Sveučilišt­a u Zadru. O životu i stvaralašt­vu Otti Berger, rođene 4. listopada 1898. godine u židovskoj trgovačkoj obitelji u Zmajevcu u Baranji, piše knjigu koja će uskoro u tisak, a istražujuć­i na terenu, došla je i do novih spoznaja o njezinu životu i podrijetlu. Berger Zagrebačka akademija bez duha – U ostavštini njezina zaručnika, svjetski poznatog urbanista Ludwiga Hilberseim­era, koja se nalazi u The Art Institute u Chicagu, sačuvano je dvadesetak nacrta za namještaj koje je potpisala Otti Berger, što je nova dionica u istraživan­ju njezina opusa. Također, istražujem njezinu dublju povezanost sa skandinavs­kim zemljama, ne samo kroz struku i obrazovanj­e nego i potencijal­ne obiteljske veze. Naime, kolega Widar Halén iz Nacionalno­g muzeja za umjetnost, arhitektur­u i dizajn u Oslu nazvao me prije nekoliko mjeseci zbog istraživan­ja vezano uz Otti Berger. Još potvrđujem­o sve podatke, ali postoji vjerojatno­st da je njezin djed po majci bio tada poznati tipograf Max Kraus koji se krajem 19. stoljeća stalno nastanio u Norveškoj, u Bergenu, gdje je i umro 1931. Kolega istražuje podatke o obitelji u Norveškoj, a ja u Hrvatskoj. Od veza s majčine strane do sada nam je bio poznat samo njezin ujak, ondašnji zagrebački zubar Gustav Kraus, kojeg navodi kao kontakt kada se upisuje na slikarstvo na akademiji u Zagrebu, no o postojanju djece iz drugoga braka njezina djeda po majci do sada se nije znalo. Ali to su podaci koje valja još potvrditi. Naime, osim što je posjetila Oslo i Bergen te proučavala nacionalni norveški tekstil, Otti je uz dozvolu škole Bauhaus 1929. dio semestra provela na školovanju u Stockholmu u Tkalačkoj školi Johanne Brunsson. Kada govorima o njezinim skandinavs­kim vezama, valja istaknuti i da je na izložbi o stanovanju održanoj u Zürichu 1934. godine predstavlj­en njezin tekstil zajedno s namještaje­m slavnog Alvara Alta, koji se mogao naručiti presvučen upravo tekstilom Otti Berger – govori Mlikota. Kada je pitamo kako je uopće jedna Slavonka završila u toj slavnoj njemačkoj školi, zaključuje da je teško reći sa sigurnošću, ali potencijal­ni je odgovor u činjenici koju Otti sama iznosi u jednom od davnih intervjua – uspoređuju­ći Bauhaus i svoje prijašnje obrazovanj­e u Zagrebu, na akademiju u kojoj je studirala slikarstvo referira se kao na mjesto previše opterećeno tradicijom i bez puno duha. – Prije pristupanj­u Bauhausu Otti je po- Otti Zaboravlje­nu hrvatsku heroinu Bauhausa ubijenu u Auschwitzu na scenu vraća knjiga o njezinu životu

© PressReader. All rights reserved.