Prednost su nam dobre ceste i niska inflacija, problem pravna nesigurnost
Hrvatska skočila na ljestvici globalne konkurentosti , ali i dalje kaskamo zbog opterećenosti propisima, teškog zapošljavanja strane radne snage...
Niska inflacija, visok stupanj elektrifikacije, dobre ceste, gotovo nepostojeće trgovinske barijere najveće su prednosti Hrvatske u odnosu na preostalih 140 država koje su uključene u izračun globalne konkurentnosti. Konačno se dogodilo i to da je na toj ljestvicu Hrvatska napredovala za pet mjesta u odnosu na godinu ranije te se pozicionirala na 63. mjestu, stiješnjena između Kostarike i Filipina.
Najlošiji u EU EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske – izjavio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
Najveći skok, i to za 63 mjesta, učinjen je u području makroekonomske stabilnosti (43), a poboljšanja su i u području infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.). Pad je uočen u području institucija, (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamike (101.) te kapaciteta za inovacije (73.). Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine Singapur, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska. Stanjem među tranzicijskim zemljama bavio se, na poticaj Erste banke, i britanski Institut Legatum koji u ovaj tjedan objavljenom izvještaju nije uočio napredovanje Hrvatske u odnosu na prethodne tri godine, ali nas je ipak u svom indeksu blagostanja smjestio na višu poziciju – 43. od 149 mjesta – u odnosu na ljestvicu konkurentnosti.
Cijene utrostručene
– Naše novo izvješće pokazuje nevjerojatan porast prosperiteta koji je zabilježen u središnjoj i istočnoj Europi u posljednja tri desetljeća. Regija je na raskrižju, ali globalna digitalna revolucija pruža značajne mogućnosti i postoje mnoge mogućnosti koje vlade, institucije i privatni sektor mogu zajedno učiniti kako bi svi građani mogli napredovati i ostvariti svoj puni potencijal, kazao je autor izvješća dr. Stephen Brien, direktor politike u Institutu Legatum. Izvještaj o konkurentnosti, nažalost, pokazuje da Hrvatska na području informatizacije i digitalizacije nazaduje. Brien veli da ekonomski rast u zemljama iza nekadašnje željezne zavjese nije uvijek pretvoren u visoku kvalitetu života. Troškovi su rasli više od dohotka, a samo 15 posto građana regije smatra da mogu ugodno živjeti sa svojim primanjima. Na primjer, cijene robe i usluga od 2000. utrostručene su u Rumunjskoj, udvostručene u Mađarskoj, a u Hrvatskoj su bile više 50 posto. Istraživanje je pokazalo da petina najsiromašnijih nema odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, a na operacije se čeka šest puta dulje nego u zemljama OECD-a. Kad je riječ o ulaganju u obrazovanje, odskače Brno koje istraživači Legatuma nazivaju čeličnom silicijskom
• dolinom.