“Da nije bilo časnih sestara, danas ne bih bio živ”
Spustila se niz prozor po “užetu” od plahti koje su isplele časne sestre. Mlada Židovka na leđima je nosila tek rođenog sina. Za to vrijeme stražar je stajao ispred vrata njezine sobe u KBC-u “Sestre milosrdnice” s naredbom da rodilju dva dana od poroda prebaci u logor. Bilo je to u studenom 1941. Dječaka koji se tada rodio i njegovu majku Zlatu časne sestre milosrdnice, koje su u to vrijeme bile vlasnice bolnice u Vinogradskoj, sakrile su u svoj samostan u Frankopanskoj ulici. Danas Miro Romano, dječak iz ove priče, živi u Izraelu kao umirovljenik, a želeći im zahvaliti, jučer se nakon toliko vremena vratio u Zagreb, u prostorije samostana gdje su ga skrivale, i sa sobom je donio – plahtu sa zahvalom na hebrejskom.
– Majku su ubrzo ipak odveli u logor. Presreli su je na ulici, nije imala dokumente i prevezena je u Loborgrad. Tamo je radila kao krojačica, a ja sam bio uz nju. Nakon nekoliko mjeseci uspjela je pobjeći i stric je napravio propusnicu za Split, no tamo su je uhvatili Talijani i poslali u drugi logor, u Velu Luku. Kasnije je prebačena u Santa Croce u Bariju i tamo je ostala do 1945. – govori Miro Romano. Njegova majka cijelo to vrijeme nije znala što se dogodilo s njegovim ocem, koji je najprije završio u Jasenovcu, da bi kasnije uspio pobjeći i pridružio se partizanima. Sa suprugom se sastao u Trstu, gdje se borio potkraj II. svjetskog rata, a ona se pak tamo našla tako što je ponovno uspjela pobjeći. Miro Romano u bivšoj je Jugoslaviji proveo djetinjstvo i mladost, a kako nije bio zadovoljan okolnostima i uvjetima života u toj zemlji, s 25 godina otišao je u Izrael. Gospodina Miru pronašao je Marko Danon, zagrebački poduzetnik židovskog podrijetla, koji je pronašao dokumente koji dokazuju da je kardinal Alojzije Stepinac spašavao Židove skrivajući ih od ustaša u bolnici sestara milosrdnica. – Bolnica je u to vrijeme bila jedna od najmodernijih u Europi, bila je samostalna i kao takva nije podlijegala policijskim pretragama. U njoj je radilo više od 160 sestara – kazala je poglavarica sestara
• časna Miroslava Bradica.