Je li država Hrvatska neovisna ili nezavisna?
posao i kasno s njega dolazi, stalno sam bio okružen građevinskim materijalom, crijepom, valjao sam se u mineralnoj vuni, znao sam mu i pomoći, dodati kantu s mortom, i tako sam shvatio koliko je taj posao odgovoran i opasan. U 365 dana u godini imate možda samo 30-ak dana koji su idealni za rad jer bude jako sunce ili kiša ili prašina. Zato mi je bilo drago pomoći djedu iako tada nisam znao da ću se jednom i sam time baviti. Prije nekih desetak godina jedan me investitor pozvao zbog sanacije krova. Penjem se prema krovu, a sve mi je nešto poznato. Pitam investitora tko mu je radio krov, on uzvraća: “Jedan sjajan majstor, već je umro”, i izgovori ime mog djeda. Kad sam mu rekao da sam ja njegov unuk i da se sjećam da me djed znao dovesti tu dok se krov radio, čovjeku su suze potekle. A nakon što smo mu napravili kompletnu sanaciju pokrova, za taj smo krov
na kraju u Pragu, na međunarodnom natjecanju krovopokrivača, dobili 2. nagradu – prisjeća se Makoter koji je tijekom studija građevine primijetio da njegov otac na pisaćem stroju tipka troškovnike pa mu je poželio pomoći pišući ih na kompjutoru, unoseći pritom razne ispravke i dopune. I tako je, kaže, indirektno ušao u taj posao koji podrazumijeva odlazak na teren, pregled postojećeg stanja na objektu te ponudu jednog ili više rješenja. Takav individualni pristup ljudi vole i cijene, pa su na kraju i zahvalni. Čak i oni koji u početku znaju biti vrlo zahtjevni, možda čak i mušičavi.
Marljivost i volja za učenjem – A onda se nakon nekoliko godina jave i kažu da su nas preporučili poznaniku. Nisu bitni samo noviteti, već i primjena, pristup poslu i pristojan odnos s klijentom. Krov je danas puno kompleksniji. Nekad je on bio debljine 15-ak cm, a danas je to već 50-60 cm, pa i više. I od krova se danas puno očekuje. Tu su: krovni pokrovi (crijep), krovni prozori, toplinska i hidroizloacija, parne brane, krovna limarija, nosive konstrukcije, ozračni elementi, plinske instalacije, dimnjaci, priprema za ugradnju solarnih panela, prirodno strujanje zraka 365 dana u godini od dna do vrha krovne plohe da se ljeti izbacuje višak toplog zraka, a zimi višak vlage... Kada investitor sve to traži, vi to morate znati da bi se ispod tog krova moglo živjeti ugodno i zdravo. A kvaliteta je na prvom mjestu. Krov koji radimo treba trajati desetljećima. I nismo mi jedina firma koja dobro radi krovove, poznajem još dobrih kolega. Nema ih toliko koliko tržište traži, ali ima kolega koje i ja mogu preporučiti – iskreno će Makoter čiju ekipu, uz oca, čini i sedam radnika na gradilištu, jedan mladi inženjer i limari. Na kraju kaže: – I danas roditelji znaju djeci reći: “Ako ne budeš dobro učio, ići ćeš u neku strukovnu školu”. To dođe kao kazna. A u Njemačkoj s velikim poštovanjem gledaju na ljude koji se bave tim zanimanjima, tamo postoji tradicija strukovnog obrazovanja. Zato želim privući mlade u ovaj posao. I uspijevam u tome. Pritom im jasno dajem do znanja kakav mora biti odnos prema poslu i klijentima. Tražim ozbiljnost, marljivost, odgovornost i volju za učenjem, jer spreman sam platiti njihovo doškolovanje kako bi napredovali. Zato su svakom mladom čovjeku bez obzira na to kakvo mu je formalno obrazovanje
• moja vrata otvorena.
hrvatski je praznik koji se obilježava 8. listopada (na slici predsjednica s djecom na velikoj smjeni straže Počasnozaštitne bojne u povodu 28. obljetnice Dana neovisnosti) Saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović upitao je jučer u Saboru zašto se u Hrvatskoj nije slavio dan „nezavisnosti“umjesto dana „neovisnosti“. „Sve države slave nezavisnost, jedino u Hrvatskoj nije dobro reći da si nezavisan, nego da si neovisan. Hrvatska je država danas nezavisna i ‘ajmo slaviti dan nezavisnosti“, poučio je zastupnike profesor geografije Zekanović. Ne ulazeći u motive njegove jezične intervencije, koju bi netko zločest mogao povezati s davno propalom državom, treba reći da su glagoli ovisiti i zavisiti, od kojih su nastale imenice neovisnost i nezavisnost, ravnopravne riječi u hrvatskome standardnom jeziku, ali se glagolu ovisiti daje mala prednost jer je plodniji od zavisiti (npr. ovisni smo o kavi, ovisnici, a ne zavisnici itd.). Tako i pridjev neovisna ima širu upotrebu od nezavisna. Važno je još napomenuti da uz glagol ovisiti treba upotrebljavati prijedlog o s lokativom, a uz glagol zavisiti prijedlog od s genitivom. Pravilno je, dakle, ovisiti o komu/ čemu ili zavisiti od koga/čega.
Primjerice, „ovisim o roditeljima“,
• „zavisim od roditelja“.
KROV JE DANAS PUNO KOMPLEKSNIJI. NEKAD JE ON BIO DEBLJINE 15-AK CM, A DANAS JE TO VEĆ 5060 CM, PA I VIŠE