Izumio litij-ionsku bateriju i s 97 godina najstariji je nobelovac

Kladionice su bile u pravu – dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za kemiju je John B. Goodenough, znanstvenik koji je izumio litij-ionsku bateriju. Prof. Goodenough tako je s 97 godina postao i najstariji nobelovac. U vrijeme kada je ostvario svoje otkriće bio je profesor na Teksaškom sveučilištu u Austinu. I druga dvojica laureata priznanje su dobila za bateriju koja je omogućila da tehnologija postane prenosiva. To su britanski znanstvenik Stanley Whittingham koji je u to vrijeme radio na sveučilištu Binghamton u New Yorku te japanski znanstvenik Akira Yoshino sa sveučilišta Meijo u japanskom gradu Nagoji. Nema sumnje da je nagrada u cijelosti opravdana jer je litij-ionska baterija izum koji je neprijeporno donio revoluciju ne samo u tehnologiji i znanosti, nego i u životima običnih ljudi. Kako stoji u službenom priopćenju, litij-ionska baterija stvorila je uvjete za bežični svijet koji ne ovisi o fosilnim gorivima što je najveće dostignuće za čovječanstvo. • Britanski novinari imali su priliku probati pizzu budućnosti za koju se tijesto pravilo od cvrčaka, umak je od rajčica uzgojenih u umjetnom tlu, a sir od orašastih plodova. Pizza je djelo stručnjaka koji su dobili zadatak da osmisle kako bi izgledala pizza margherita kakvu ćemo jesti 2039. godine kao dio znanstvenog sajma Big Bang Fair. Pizza budućnosti izgleda kao obična pizza, ali sve ostalo nije nimalo uobičajeno. Novinari Daily Maila svjedoče kako okus uopće nije tako loš, tijesto je pomalo zemljanog okusa, no rajčice su ukusno slatkaste. Ipak, nije sve baš tako revolucionarno. Hidroponski uzgoj kojim su dobivene rajčice poznat je i u nas, brašna od cvrčaka možda još nema, no ono se doista koristi za peciva u Finskoj, pa čak i u Češkoj. Mlijeko dobiveno od badema ili kokosa također nije novitet, a očito je zanimljiva ideja za proizvodnju sira. Umjesto maslinova ulja koristilo se ono dobiveno od algi. Sve krajnje ekološki, i po svemu • sudeći ne tako loše.