Večernji list - Hrvatska : 2019-10-10

Panorama : 37 : 37

Panorama

37 VEČERNJI LIST četvrtak, 10. listopada 2019. ORGANIZATO­R SPONZORIRA­NI SADRŽAJ OSrugfiana­iznacijraa­dnoogasđre­adjasstuvf­iminantcei­rhanaičjke­esrpeodmst­voićmi aOtephenra­ičtkivenpo­gmporćoi ugorakmvir­au Operativno­g pKrongrkau­mrean“tKnonsktui­rkeonhtneo­zsitjai ,koizheEzui­jrao”p, iszkEougro­fposnkdoag fzoandreag­ziaonreagl­nioinraaln­zivroajzvo­j Europska unija Zajedno do fondova EU đunarodnom festivalu kulture u švicarskom gradu Arbon. Imali su i oni svoj štand koji je predstavlj­ala Anka Bilan, simpatična i nasmijana 80-godišnjaki­nja koja se već 15 godina bavi ručnom izradom tradiciona­lnih proizvoda, a za KUD Koledišće izrađuje odore, nakit i košulje. - Ovo više radim iz zadovoljst­va, ne znam hoće li netko od mladih naslijedit­i moj posao, možda će imati više vremena pod starije dane kao ja - rekla nam je Anka. S velikim brojem članova može se pohvaliti i Etno udruga Petrovo polje iz općine Ružić koja postoji tek deset godina, no prisutni su u cijeloj Hrvatskoj kroz česte nastupe, od različitih smotri do nastupa na malim ekranima, a osmijeh na licu predsjedni­ka Udruge Ante Bojčića dovoljno govori koliko je ponos na svoj tim od 7 do 70 godina, kao i na hrvatsku tradiciju koju promoviraj­u. Pametno iskoristil­i sredstva - Nadam se da će me netko naslijedit­i i da neće zamrijeti naša kultura - rekao nam je Bojčić. Nakon nastupa KUD-ova prošetali smo Sajmom i porazgovar­ali s nekoliko poduzetnik­a. Privukao nas je miris sa štanda Ribarske zadruge Adria koja je počela povlačiti sredstva iz EU fondova 2017. godine. Tada su povukli oko 200.000 kuna, što su iskoristil­i, kaže, za promociju, marketinšk­u kampanju, brendiranj­e i etiketiran­je novih pPraonizev­l oradsap,rnavabaaov­rializvsuo­judoOsptua­zvennoa vIsotzailk­on,urtobjue jelove strojeva. - Zahvaljuju­ći novom brendu bilježimo značajan rast u prodaji. Rezultati su odlični, sve što prodajemo je svježe, ribu čistimo sami, sušimo i mariniramo. Nismo koristili samo EU fondove već smo imali pomoć i drugih državnih institucij­a i potpora. Smatram da smo pametno iskoristil­i dobivena sredstva, a nama više od 200.000 kuna nije bilo niti potrebno jer zgradu već imamo, no trebali smo osvježiti poslovanje - ispričala nam je Mateja i dodala da su trenutačno uSeDvaolum­acoijimdva­zpdrroajev­ktlaja– jedan je pLrjoujbek­ut švkeziapno­uvz prekodržav­ne potpore za razvijanje zadružnog brenda. izrade projekata i pri provedbi ugovora. “Glavni savjet svima je da uredno vodite dokumentac­iju, poštujete pravila i svakako komunicira­te što je češće moguće s voditeljem vašeg projekta”, poručuju iz HAMAG-BICRO-a. Drugi dio predavanja održala je Josipa Kutle Stepančić koja je predstavil­a financijsk­e instrument­e u poljoprivr­edi i ruralnom razvoju. Uslijedila je radionica na kojoj je kt vinarije - otkrio je Štimac. Mihaljević poziva građane da budu hrabriji i učine prve korake. Kako kaže, iako se čini mukotrpno, trud se na kraju isplati. - Danas su procedure pojednosta­vljene, a nemjerljiv­a je dobit i korist koju imate od EU fondova i EU projekata - zaključuje Filipović. HAMAG-BICRO održao je u Opuzenu stručno predavanje “EU fRoibnadro­svkaikzado­rmugoagAud­ćrniaopsot čfienlaajn­ecpio- rpaonvjuak”.liIsnuaoDk­eos2p0o0to.0v0ić0pkru­endasti asvkiolrai­stilti je aktualne natječaje i natječaje u ruralnog razvoja te otkrio polaznicim­a najavi te izdvojila najveće pogrešKker­kkeo, kako se što lakše prijaviti jšetokjoer­iisnnaišcc­i irljapdrei­japvrlijli­ivkaonmja naOnPatGje­čĆaoj.rić dolaze iz Kaštela projekta i korištenja fondova, da i bave se pčelarstvo­m, za što su se rastereti taj prekrasni dio. U novom prije četiri godine dobili europske financijsk­om razdoblju pratit poticaje u vrijednost­i od 15.000 ćemo sve mogućnosti i nastaviti eura, a uz to su nabavili kontejnere, se prijavljiv­ati jer Krka želi više. napravili punionicu meda te Suradnja s ministarst­vima i nadležnim povećali broj košnica. Uz pčelarstvo tijelima bila je jako dobra i proizvodnj­u meda bave se i - objasnila nam je Kristijana Jerko. proizvodnj­om maslinova ulja, a u Memorijaln­i centar Faust Vrančić posao je uključeno svih pet članova projekt je pokrenut godinu obitelji Ćorić. dana prije nego je Hrvatska postala članica EU, stoga je zapravo “iznjedren” iz EU fondova, njegova je vrijednost oko milijun i 200.000 eura, od čega je 900.000 sufinancir­ano iz EU fondova, a financijsk­i je pomogao i Grad Vodice, navela je Ivana Skočić, ravnatelji­ca Memorijaln­og centra Faust Vrančić. Premda su locirani na otoku do kojeg je iOzaPzGov-naijezadod­ćoi, birvojaeno­jkeo 7000 posjetitel­ja godišnje i zadovoljni su s obzirom na blagu dislociran­ost mIVuAzNeAj­aF, Rodin, muzejsSkra­edvnojdaič­pkoalj.oprivredna uplkasliti­skumiodvij­e 600.000 eura, a projekt se-pZraipmošl­ajarvnamoo­trdennuota­sčinoonšea­st hanizma Integriran­ih teritorija­lnih jekt aglomeraci­je grada Šibenika... ulaganja u novom financijsk­om To je tek jedan dio većih projekata razdoblju 2021-2027. - navodi Pauk i dodaje da u novo Ulaže se u cijelu Šibensko-kninsku financijsk­o razdoblje od 2021. do županiju, istaknuo je župan 2027. ulaze još spremniji. Korištenje Goran Pauk, a projekti su ili realiziran­i EU fondova dobro se reflektira­lo ili u realizacij­i ili se pripremaju. i na turizam koji sada cvijeta, a još prije pet godina, kaže Pauk, nije - Trenutačno smo na oko 1,6 milijardu bio toliko prisutan već se događao kuna ulaganja potpisanih oko Šibenika. ugovora, što nas ohrabruje i potiče - Nismo bili spremni na početku, na lokalnoj i regionalno­j razini. Tu nismo to dobro odradili i bili su četiri šibenske tvrđave, projekt smo bez kontakata i informacij­a grada Knina i obnova u ratom stradalim s terena, no učimo na vlastitim područjima, dva nacionalna greškama kako uspješno koristiti parka, projekt šibenske dnevne EU fondove, što je bilo najučinkov­itije bolnice, projekt navodnjava­nja od i dalo najviše efekta - zakljuintč­eiroesjeir­Paanuimk.a DOdornžjae­ngaPjoeljr­a,dkioaniacl­asnv.aAknotjoej,spuroza- dnjaelbata­nivkau, aodpore20m­20e. godine planiram zaposliti još dvoje - istaknula je Mateja. Ribarska zadruga AMdIHrOiaV, uglavnom nravdnoamt­ealjćDemom­tražzišdtr­ua,vuljpaoMne­utdkiotvre­ićnutačno ima slane srdele, kozice i slane inćune, što je veliki novitet u njihovu poslovanju. zajMedenđi­učkui sisptjuešp­nnijaimtra­žijšetusvj­eaklakšoi Npuatci-oknaažlenŠ­i tpiamrkacK. rka, a na štandu Vsuinnaarm­ijapRreizd­mstavnilii­zsvvoozjie užeŠljvei-i cialjresvk­eu. ,SAkruivset­rniaji,bNlajgeami­začsrkeud,nsjeugtsoj­ekdanruije­BkieHK, arkŠetipmr­oajcekot kjervivrai­jekdaakno vsuišeu otidje8k0u­mi pilriejugn­oavokruins­aS,AoDd -čoemga. jUe ivziEnUarf­iojundsouv­aksruenfiu­nlainuclir­aagnaotivj­iošeš oizdp6r6et­mpriilsijt­unpan,izhatfiomn­dporvoajek­at dza usulaozpLr­oezmoivlai cvičnijarj­iejuv,roijdedetn­iokset i1r0k5i mdoilbijau­čnvai.kuna, a iskoristil­i 72 milijun-aPkouvnuak­liizsEmUof­uoknudponv­oa.2P0r0o.j0e0kt0i seu riamzoadoo­pbrremniap­nrjiejevpi­neatrgijoe­diniza-, dgraudgni pjurokjueš­katioknoic­je ,saukparsin­jaivjeljsi­vmaloi vkeroćzsuv­ipnrsikura­ojum. otnicu ulagali i u inf-raBsiltjre­užkimtuoru­15,-akidpuoćst­eoupopvlea­ćnaunjaemp­ojesjentie­tergljeats­ukgaournči­jnemkovdit­jeolsut IkLoŠjaTIj­MeApCrisut­na Obnova šibenskih tvrđava - Zahvaljuju­ći EU sredstvima i suradnji s različitim ministarst­vima razvilo se gospodarst­vo, turizam, obrazovni sustav, počela su se oZtavahrav­tianlojuva­juraćdinpj­aomtejenst­acijlakluš­e proivlljao­čpimroivmr­leaddee,akurbouzdu­ćnosti pomoć jrouš na mladim obiteljima - istaknuo je šibenski gradonačel­nik Željko B7u,5rićmkoijl­eimjujne uaskvibunn­juaove godine uručena odluka kojom se Šibenik iIVoOkoMli­IcHaAuLtJv­ErVđIĆuju kao područje za mgroagduoć­neačperlon­šiikreOnpj­uezpernoav­edbe me- predstavlj­ene mjere ruralnog razvoja i objašnjen postupak prijave na natječaj Dobili smo 86 tisuća eura kojim smo osposobili deset ćmemjeorse rvaišlenfo­kguasirati razvoja realiziral­i smo GAP certifikat­a IkLaIPžOe VZlIĆatka i teh. škola

© PressReader. All rights reserved.