I uz napredak na ljestvici strukturni problemi su ostali nepromijenjeni
Globalna konkurentnosti Poslodavci ocjenjuju kako je rast Hrvatske na Globalnoj ljestvici konkurentnost pozitivan, ali ističu kako država još zaostaje za ostalim članicama Europske unije, te kako trebamo snažnije reformske zahvate
U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma,
Hrvatska je izdvojena kao zemlja s najznačajnijim napretkom od svih zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Među 141 svjetskom ekonomijom, Hrvatska je pozicionirana na 63. mjestu, što je pomak za pet mjesta u odnosu na lanjski popis.
Kao što je naveo Poslovni dnevnik, lani su stagnaciju konkurentnosti prouzročile prvenstveno spore reforme zbog kojih je po kriteriju makroekonomske stabilnosti Hrvatska bila najlošije kotirala. Upravo u tom segmentu učinjen je i najveći zaokret kojim je Hrvatska na ljestvici po tom kriteriju skočila za 63 mjesta (sa 106. na 43.) i sada je, uz infrastrukturu, taj kriterij postao onaj po kojemu u novom mjerenju konkurentnosti Hrvatska najbolje stoji.
Komentar napretka Hrvatske potražili smo u HUP-a i HGK.
-Pomak na ljestvici konkurentnosti je posljedica poboljšanja stupa makroekonomske stabilnosti, uslijed znatnog pomaka pokazatelja dinamike udjela javnog duga u BDP-u i pomaka Hrvatskog kreditnog rejtinga, koji WEF ocjenjuje temeljem prosjeka ocjena vodećih svjetskih agencija (Fitch, S&P i Moody’s). Ovako velik pomak na rang listi navedenog pokazatelja (sa 106. na 43. poziciju) posljedica je “kvantnog skoka” u kategorijama koje metodološki definira WEF, napominju u HUP-u.
Potreban veći napor
-No, osim ovih pokazatelja, drugi parametri govore u prilog tome da su nam strukturni problemi ostali nepromijenjeni te da i dalje izostaje provedba strukturnih reformi u zemlji, na što HUP neprestano upozorava. Hrvatska je i dalje najnekonkurentnija zemlja članica EU, a od zemalja u regiji koje nisu u EU konkurentnija samo od Srbije, Crne Gore i Albanije, podsjećaju u udruzi poslodavaca.
U HGK pak navode kako se “iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.
Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od ukupno 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je ostala najlošije ocijenjena članica EU. Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene
“NAJVEĆI NAPREDAK U ODNOSU NA PROŠLU GODINU HRVATSKA JE NAPRAVILA U PODRUČJU MAKROEKONOMSKA STABILNOST
članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta”, napominju u HGK.
Podsjećaju pritom kako su najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe najbolje su plasirane Estonija (31.) i Češka (32.).
Kapacitet za inovacije
-Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine. Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta).
Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38 posto idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu, kažu u
• HGK.