Je li NATO zastario i treba li ga mijenjati
Izjavom da je NATO u stanju moždane smrti Macron želi probuditi Europu da obrani svoj suverenitet //Što ako Bashar alAssad uzvrati Turskoj, hoće li je NATO braniti? Davor Ivanković: Kad Francuska i Turska tako “iskoče”, situacija s NATO-om i jest ozbiljn
NATO je u stanju moždane smrti, Europa je na rubu ponora i, ako se ne probudi, uskoro neće više kontrolirati svoju sudbinu, a tik do Hrvatske otkucava tempirana bomba zbog problema džihadista povratnika u BiH. Izjavio je to francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu za tjednik Economist, koji je potresao Europu. Njemačka kancelarka Angela Merkel reagirala je tvrdnjom da Macron bira drastične riječi s kojima se ona ne slaže, a reakciju neslaganja pokazao je i američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo. – NATO ostaje važan, ključan, možda jedno od najvažnijih strateških partnerstva u pisanoj povijesti – rekao je Pompeo. No Pompeov šef, američki predsjednik Donald Trump, još je prije tri godine doveo u pitanje političku koheziju NATO-a kad je počeo inzistirati na tezi da je savez zastario. Macron sada zaključuje da je NATO u stanju moždane smrti upravo zbog postupaka američkog predsjednika koji, Macronovim riječima, “tako brzo okreće leđa na strateškim pitanjima”. Macronov intervju dramatizirao je situaciju u NATO-u samo tri tjedna prije okupljanja državnika zemalja saveznica u povodu 70. obljetnice NATO-a.
Agresivna akcija u Siriji
– Ono kroz što sada prolazimo moždana je smrt NATO-a. Samo pogledajte što se događa. Imate partnere koji se zajedno nalaze u istom dijelu svijeta, a ne postoji apsolutno nikakva koordinacija strateškog odlučivanja između SAD-a i ostalih NATO-saveznika. Nikakva. Imate nekoordiniranu agresivnu akciju drugog NATO-saveznika, Turske, u području gdje su naši interesi izloženi. Nije bilo nikakvog NATO-ova planiranja ni ikakve koordinacije. Nije čak bilo ni ikakva NATO-ova pokušaja deeskalacije konflikta. Sastanak na vrhu planiran je za prosinac. Ta situacija, po meni, ne dovodi u pitanje interoperabilnost NATO-a, koja je učinkovita između naših vojski, to dobro funkcionira u zapovjednim operacijama, ali, strateški i politički, moramo priznati da imamo problem – rekao je Macron.
– Takav “brišući” udarac nije bio potreban – rekla je Merkel.
Macronov gotovo pa apokaliptičan opis stanja u kojem se nalazi NATO, a i EU, po njegovu bi mišljenju trebao poslužiti da se Europljani probude i donesu strateške od
AKO REŽIM BASHARA AL-ASSADA ODLUČI UZVRATITI TURSKOJ, HOĆEMO LI SE MI PO TOME OBVEZATI? – PITAO JE MACRON
luke koje će obraniti njihov nacionalni i njihov zajednički europski suverenitet. Iza otvorene kritike aktualnog stanja NATO-a krije se vjerojatno i Macronova želja da, novim oblicima obrambene suradnje unutar EU, komplementarne sa suradnjom unutar NATO-a, potakne širenje poslovnih prilika za francusku vojnu industriju. No neki njegovi potezi u posljednje vrijeme iritiraju mnoge europske partnere, poput njegove blokade otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, čega se Macron također dotaknuo u žestokom razgovoru za tjednik Economist.
Uvrijeđene reakcije iz BiH
– Ako ste zabrinuti za tu regiju, prvo pitanje nije ni Makedonija ni Albanija, nego BiH. Tempirana bomba koja otkucava tik do Hrvatske i koja je suočena s problemom džihadista povratnika zove se Bosna i Hercegovina – rekao je francuski predsjednik. Iz Sarajeva su odmah stigle uvrijeđene reakcije: predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić odlučio je pozvati na razgovor francuskog veleposlanika da razjasni Macronovu izjavu, a Islamska zajednica BiH u izjavi svojeg glasnogovornika nazvala je Macronovu tvrdnju skandaloznom.
– Iz BiH je na sirijsko-iračko ratište otišlo nešto više od 300 građana, većinu su činile žene i djeca, a iz Francuske ih je otišlo više od 1900 – komentirao je glasnogovornik IZ-a BiH Muhamed Jusić. Predsjednik Macron u razgovoru za Economist bio je upitan i o članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji govori o tome da napad na jednu zemlju saveznicu predstavlja napad na cijeli savez. Taj je članak temelj za ideju kolektivne obrane, no snaga te ideje kao da je oslabila Trumpovim dvosmislenim izjavama o tome da bi najprije proučio koliko koja saveznica plaća za obranu, a onda odlučio bi li joj priskočio u pomoć.
– Ne znam – odgovara sada Macron na izravno pitanje misli li da članak 5. više ne funkcionira. – Ali što će članak 5. uopće značiti sutra? Ako režim Bashara al-Assada odluči uzvratiti Turskoj, hoćemo li se mi po tome obvezati? To je ključno pitanje – rekao je Macron.