Izabrano 11 sudaca Visokoga kaznenog suda
Suđenja Glavašu i za curenje uskočkih informacija vraćaju se na početak
Državno sudbeno vijeće izabralo je jučer 11 od ukupno 15 sudaca novoosnovanog Visokoga kaznenog suda. To su Marijan Bitanga, Ivan Turudić, Tanja Pavelin, Sanja Katušić-Jergović, mr. sc. Ljiljana Stipišić, dr.sc. Lana Pető Kujundžić, Snježana Hrupek-Šabijan, Željko Horvatović, Tomislav Juriša, Marija Balenović i Sanda Janković. Ovih 11 imena objavljeno je nakon dvodnevnih razgovora s ukupno 19 kandidata, a DSV se kod izbora, osim dojma koji su ostavili na razgovoru, vodio i dosadašnjim radom kandidata.
U Visoki kazneni sud ušlo je svih četvero kandidata koji su prije razgovora imali maksimalan broj od 150 bodova, a kako je Večernji list već izvijestio, radi se o Marijanu Bitangi, predsjedniku kaznenog odjela Županijskog suda u Zadru, sutkinji dr. sc. Lani Petö Kujundžić, koja je jedan od najvećih autoriteta za maloljetničko pravo u zemlji i šefica Odjela za mladež zagrebačkoga Županijskog suda, mr. sc. Ljiljani Stipišić, sutkinji istrage Županijskog suda u Splitu, i Ivanu Turudiću, predsjedniku zagrebačkoga Županijskog suda, kojemu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio osnivanje Visokog kaznenog suda i koji se u kuloarima spominje kao njegov budući predsjednik.
Novi zakon već u postupku
U konačnom broju bodova redoslijed je ponešto promijenjen pa je, primjerice, Petö Kujundžić završila tek na šestom mjestu s 160,36 bodova, a većim brojem bodova (162,23) ocijenjena je sutkinja zagrebačkoga Županijskog suda Tanja Pavelin, koja vodi proces za ratni zločin protiv Branimira Glavaša. Njezino imenovanje na Visoki kazneni sud znači da će se taj proces morati voditi ispočetka jer tako propisuje važeći Zakon o kaznenom postupku. Ista sudbina čeka i proces vezan za trgovanje povjerljivim informacijama, odnosno curenje informacija iz uskočkih istraga, jednu od najvećih policijsko-korupcijskih afera, u kojemu sudi Tomislav Juriša, također sa zagrebačkog Županijskog suda.
Po važećem ZKP-u, u procesima u kojima se promijeni predsjednik ili član sudskog vijeća mora se provoditi i saslušavanje svih ranije saslušanih svjedoka ili vještaka ako to zatraži bilo koja strana u postupku. Ovaj se alat i do sada često zloupotrebljavao za odugovlačenje postupaka kroz zahtjeve za izuzećem sudaca. Spomenute procese, od kojih bi neki zbog toga mogli otići i u zastaru, od takvog bi scenarija, međutim, mogao spasiti novi ZKP koji je već u proceduri, a donese li ga Sabor prije Nove godine, o ponovnom izvođenju dokaza neposrednim saslušanjem odlučivat će novi predsjednik vijeća, koji može odlučiti i da se dokazi izvode formalno, odnosno da se iskazi svjedoka samo ponovno pročitaju.
Krnji sastav
Visoki kazneni sud s radom bi trebao početi 1. siječnja, a s obzirom na to da nije izabrano svih 15 sudaca, u početku će u krnjem sastavu rješavati u drugom stupnju žalbe na odluke županijskih sudova, što bi trebalo rasteretiti Vrhovni sud i omogućiti mu da se posveti ujednačavanju sudske prakse, što mu je primarna zadaća. Ovakva koncepcija trpjela je, međutim, i kritike jer ima i onih koji smatraju da pokraj Vrhovnog suda Visoki kazneni sud nije potreban, odnosno da nije dobro da se na jednom mjestu među malobrojnim sucima odlučuje o svim najvažnijim predmetima u zemlji. •