Trumpovoj Americi smeta nova obrambena politika EU

Otvoreno pozdravljanje Brexita

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula (SDP/S&D) boravio je u okviru službene misije Europskog parlamenta u SAD-u, gdje je kao koordinator parlamentarne skupine S&D i član Odbora za vanjsku politiku u New Yorku održao niz sastanaka s najvišim dužnosnicima UN-a, među ostalim i s glavnim tajnikom Antonijom Guterresom, a u Washingtonu se sastao s vodećim ljudima State Departmenta i Nacionalnog vijeća za sigurnost SAD-a. Dok se u UN-u razgovaralo o partnerstvu EU i UN-a na očuvanju multilateralnog globalnog poretka, u Washingtonu je bilo govora o transatlantskim odnosima koji se, nije nikakva tajna, nalaze u najdubljoj krizi od Drugog svjetskog rata.

Kakva je atmosfera vladala na sastancima u New Yorku i Washingtonu?

Bila je riječ o posjetu najvećoj multilateralnoj organizaciji na svijetu, ali istodobno i najvećoj i najmoćnijoj državi svijeta, koja je ujedno i domaćin UN-u. I tu dolazi do zanimljive diskrepancije, s obzirom na to da američka administracija od prvog dana svojeg mandata sustavno radi na razgradnji multilateralnog poretka. I naravno da se postavlja pitanje može li država koja je toliko aktivna u razgradnji multilateralizma biti dobar domaćin i partner najvećoj multilateralnoj organizaciji na svijetu. Sve to, naravno, ima posljedice na odnos Washingtona i Bruxellesa. U svim razgovorima s američkim dužnosnicima stekli smo dojam da su američko-europski odnosi u doista posebnoj situaciji i da partnerstvo Europe i SAD-a nikad nije bilo pod većim pritiskom. To je apsolutna činjenica. S druge pak strane brojke upućuju na nastavak suradnje. Čak 70 posto svih investicija u SAD-u dolaze iz članica EU. Dakle, ako netko vjeruje u SAD i to povjerenje iskazuje novcem, onda je to EU.

EU mora odlučiti hoće li postati zajednička država

U SVIM RAZGOVORIMA U AMERICI STEKLI SMO DOJAM DA PARTNERSTVO EUROPE I SAD-a NIKAD NIJE BILO POD VEĆIM PRITISKOM. S DRUGE STRANE, 70 POSTO SVIH INVESTICIJA U SAD-u DOLAZI IZ ČLANICA EU

Koliko se u eri Donalda Trumpa još uopće može govoriti o strateškom savezništvu Europe i SAD-a? Sve je više pitanja koja dijele EU i SAD.

Trumpova politika to partnerstvo doista dovodi u pitanje i upitno je koliko je uopće još riječ o partnerstvu. Trumpovo otvoreno pozto dravljanje Brexita pokazatelj je da on ne želi napredovanje i širenje ujedinjene Europe, nego potiče njezinu razgradnju. Trumpova nesklonost Europi ogleda se i u trgovinskom ratu i uvođenju carina na aluminij i čelik, uz najavu uvođenja carina na automobile, uz obrazloženje da je riječ o obrani temeljnih nacionalnih interesa.

Kakav je to odnos prema partneru iz kojeg dolazi više od dvije trećine investicija u SAD? Jedan od ključnih Trumpovih argumenata svodi se na tezu da SAD brani Europu, dok su europske članice navodno škrte i ne žele za to platiti račun. Vjerujete li uopće da bi Trumpova Amerika u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora branila Europu u slučaju napada?

Američki pritisak na Europu odvija se i preko NATO-a. Kada je bio u Bruxellesu, Trumpa nitko nije mogao natjerati da preko usta prevali obvezu poštivanja tog članka. Nitko s američke strane, naravno, Što je odgovor Europe na Trumpovo geslo “Najprije Amerika”?

– Europa mora odlučiti što je europski projekt i hoće li on i dalje biti labava i sve labavija konfederacija zemalja članica ili ćemo polako integrirati određena područja da bi Unija mogla efikasnije funkcionirati. EU nije zajednička država, nego zajednica država, što proces odlučivanja čini puno složenijim. Međutim, ta zajednica mora biti efikasnija u međunarodnoj konkurenciji.