Put zapadnog Balkana u EU nakon Macronova ‘šamara’ ide preko Zagreba
Nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti, no, proces treba ići dalje, poručio je hrvatski premijer iz Ženeve
EU JE PROPUSTILA PRILIKU (PO)OSTATI JAMAC STABILNOSTI NEMIRNE REGIJE, A TO SADA KORISTE RUSIJA, KINA I TURSKA
Lideri zemalja zapadnog Balkana razgovarali su jučer u Ženevi na “Strateškom dijalogu o zapadnom Balkanu” o europskoj perspektivi zapadnog Balkana, i to u trenutku kada se Balkan našao na prekretnici. Francuska blokada otvaranja pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije o članstvu u EU, koju je dosadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nazvao “povijesnom pogreškom”, zadala je velik udarac europskoj politici proširenja. Ta je odluka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona izazvala golemo razočarenje i zabrinutost ne samo u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, nego i u svim balkanskim zemljama koje se nadaju članstvu u Europskoj uniji.
Svibanj u Zagrebu
Osim čelnika zapadnobalkanskih zemalja - Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije - u dijalogu su sudjelovali i lidei Hrvatske, Slovenije, Austrije, Slovačke, Francuske, Grčke, Bugarske i Turske, kao i predstavnici Europske
komisije, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji je i organizator summita. Hrvatsku je na summitu predstavljao premijer Andrej Plenković, koji je obećao da će Hrvatska pomoći svojim susjedima u prevladavanju blokade, ali je ostao suzdržan kada je riječ o uspjehu tih nastojanja.
– Nismo pretjerani optimisti, a ni veliki entuzijasti. No, proces treba ići dalje – kazao je hrvatski premijer u Ženevi, naglašavajući da bez europske perspektive ne treba računati na ubrzani gospodarski razvoj, prave demokratske vrijednosti, suradnju, a onda ni na jačanje stabilnosti i sigurnosti u susjedstvu.
U svibnju će se održati sastanak na vrhu EU i zapadnobalkanskih čelnika, koji će ujedno biti i jedan od središnjih događaja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, a hrvatski premijer planira prije tog summita posjetiti sve zapadnobalkanske zemlje, kako bi doznao kakva su njihova očekivanja. Sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev, koji se u zamjenu za europsko obećanje o članstvu u EU morao odreći imena svoje zemlje, da bi ga onda Europa bez suvislog objašnjenja ostavila na cjedilu, vjeruje da će hrvatsko predsjedanje vratiti fokus na regiju, podsjetivši kako su u njegovoj zemlji provedene mnoge promjene kako bi Sjeverna Makedonija napredovala na europskom putu. Iako nije uspjela započeti pregovore o članstvu u Uniji, Sjeverna Makedonija ipak bi uskoro mogla dobiti utješnu nagradu. Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg najavio da će ta zemlja na summitu u prosincu u Londonu postati punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza. Bez obzira na razočaranje zbog stopiranih pregovora s EU, ulazak u NATO predstavlja važno postignuće za malu i siromašnu zemlju na balkanskoj geopolitičkoj vjetrometini, koja od nastanka sanja o članstvu u EU i NATO-u, a u ovom trenutku očajnički treba saveznike.
“Duboko razočaran”
Albanski premijer Edi Rama upozorio je kako Albanija i njezini građani žele članstvo u Uniji, ali su nakon blokade Francuske, koju su podržale i Nizozemska i Danska, ostali “bez kompasa”. Nezadovoljan je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji, kako kaže, želi samo jasan odgovor. “Nikoga ni za što ne molimo, samo nam jasno kažite želite li nas ili ne”, poručuje Vučić, koji odgovor očekuje do zagrebačkog summita.
Srbija je pregovore s Unijom počela 2014. godina, a do danas je otvorila samo 17 poglavlja. Ključan uvjet za Srbiju je normalizacija odnosa s Kosovom, a taj je proces u zastoju. U nezavidnoj je situaciji i Crna Gora, koja je u sedam godina pregovora otvorila 32 poglavlja, a pogotovo BiH, koja nije ni počela pregovore, iako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić poručuje kako članstvo u EU “nema alternative”. Zvizdić je odbacio tvrdnje francuskog predsjednika Macrona da je BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku zbog problema povratka džihadista.
Nada u europsku perspektivu u zemljama zapadnog Balkana blijedi, a time i očekivanja o izlasku iz izolacije, borbi protiv korupcije i boljem život građana. EU je propustila priliku (po)ostati jamac stabilnosti nemirne regije. Od toga bi koristi mogle imati druge sile, ponajprije Rusija, Kina i Turska, čijim autoritarnim vodstvima nije u interesu stabilizacija i europeizacija Balkana, pa je i posebni izaslanik State Departmenta za zapadni Balkan Matthew Palmer u Ženevi ponovio kako je odluka o blokadi Sjeverne Makedonije i Albanije Amerikance “duboko razočarala”.
Zbog toga je pred hrvatskom diplomacijom zahtjevan zadatak. Kako je nastavak proširenja Unije jedan od hrvatskih prioriteta, važno je da se pomak dogodi upravo u prvoj polovici sljedeće godine, kada Hrvatska bude za kormilom Unije, a očekuje se da će uoči svibanjskog sastanka na vrhu u Zagrebu čelnici Unije još jednom razmotriti to pitanje. Otvaranje pregovora za vrijeme hrvatskog predsjedanja bila bi odlična vijest za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ali i za Hrvatsku
• i cijelu Europsku uniju.
NAKON FRANCUSKE BLOKADE ALBANIJA JE OSTALA BEZ KOMPASA, UPOZORIO JE PREDSJEDNIK ALBANIJE EDI RAMA