Illan Mor, veleposlanik Izraela,
strane, nego se pozitivno vrednuje ono što je iz katoličke perspektive važno za shvaćanje drugih religija, među kojima posebno mjesto zauzima odnos prema židovstvu – objašnjava Tanjić, a veleposlanik Mor kaže kako je „deklaracija Nostra aetate označila prekretnicu u odnosima između katolika i Židova“jer je „to značajna promjena u odnosu prema židovskom narodu nakon stotina, ako ne i tisuća godina podučavanja o ‘prijeziru’ što je opasni kršćanski koncept koji kažnjava i ponižava Židove zbog njihova navodnog odbacivanja Isusa“.
Posao za budućnost
– Glavna je poruka za svakoga katolika naučiti da Židovi nisu ubili Isusa – kaže Ilan Mor te dodaje: – Utjecaj na promjenu, na odnose između Katoličke crkve i Židova različit je od mjesta do mjesta i mi se nadamo da će se informacije koje se odnose na Nostra aetate proširiti među što je više moguće svećenika i visokih dužnosnika Katoličke crkve. Nostra Aetate je promijenila je dijalog između Katoličke crkve i Židova i mi se nadamo da će taj dijalog biti također proveden u svakodnevnom dijalogu između katolika i Židova. Osnova za to je obrazovanje, a to je dugačak proces te obje strane imaju puno posla koji treba obaviti u budućnosti.
Na pitanje kako gleda na odnos Crkve i Izraela, tj. na dijalog između dviju religija, rektor Tanjić kaže kako je više puta čuo i od izraelskog veleposlanika i od apostolskog nuncija da se s pravom može reći da su odnosi između Katoličke crkve i Države Izraela dobri, da su Temeljni sporazum i uspostavljanje diplomatskih odnosa između Svete Stolice i
Države Izrael važan povijesni, društveni, religijski i politički iskorak koji se dogodio nakon dugotrajnih razgovora i pregovora između dviju strana.
– Time nisu otklonjeni svi problemi, ali ono što obje strane uvijek ističu jest da je ovim pokrenut proces međusobnog dijaloga i rješavanja problema u ozračju dubokog poštovanja i međusobnog priznanja dviju država. U tom Temeljnom sporazumu jasno se ističe i zajednička borba protiv antisemitizma, zalaganje za slobodu vjerovanja, mogućnost Crkve da djeluje na području Države Izrael u odgoju i obrazovanju kao i u svim onim temeljnim poslanjima koje su joj vlastite. Kao što je više puta istaknuto, Temeljni sporazum omogućuje bolji dijalog i suradnju između dviju velikih religija koje su međusobno upućene jedna na drugu, no taj proces njime nije završen, nego se nastavlja i danas – kaže Tanjić te dodaje kako postoji Povjerenstvo Svete Stolice za vjerske odnose sa židovstvom, čiji će tajnik don Norbert Hofmann biti sudionikom konferencije na HKS-u. Crkva je u pontifikatu pape Ivana XXIII. izbacila iz sveopće molitve za Židove riječi koje su im bile uvredljive. Je li to utjecalo na doktrinu i koliko su ti potezi pridonijeli boljem dijalogu sa Židovima i međusobnom poštovanju? – Naravno da su utjecali, ali rekao bih da su i te promjene plod dubljeg teološkog i duhovnog promišljanja u katoličkoj teologiji i nauku – kaže rektor Tanjić objašnjavajući kako „te promjene nisu nastale preko noći, nego su one zapravo plod duga razvoja koji je svoj vrhunac dosegao tada, u dokumentu Nostra aetate, te se na mnoge načine razvija i nakon
Drugoga vatikanskog koncila, sve do danas“.
– Iako su židovski vođe sudjelovali u Isusovoj osudi, ističe se u Nostra aetate, ne može se ni na koji način tvrditi da je židovski narod tada i danas odgovoran za Isusovu smrt. Mislim da je to jedna od najvažnijih činjenica koju valja naglasiti i u skladu s tim u toj tvrdnji prepoznajemo drugačiji teološki pristup cjelokupnom pitanju odnosa između Židova i kršćana. Danas imamo teološke rasprave o mnogim pitanjima – pitanje Saveza, pitanje odnosa prema Pismu, pitanje odnosa prema Isusovoj smrti, pitanje povezanosti kršćanstva i židovstva, pitanje dijaloga sa židovstvom, koje za kršćanstvo ima drugačije značenje nego sve druge religije upravo zbog nutarnje povezanosti židovstva i kršćanstva – objašnjava dr. Željko Tanjić te dodaje kako je Nostra aetate, zapravo, trajni izazov za teologiju. – Kažem, to je kratak tekst, mnogo se toga dogodilo u posljednjih 50 i više godina, ali se uvijek vraćamo ovome dokumentu i naša konferencija na HKS-u osvijetlit će njegovu važnost i sa židovske i s katoličke strane, rezultate koje je postigao te utjecaj koji je imao na cjelokupnu postkoncilsku teologiju i na svakodnevne odnose između Židova i kršćana – kaže Tanjić.
O važnosti konferencije u Zagrebu veleposlanik Mor kaže kako je taj „događaj u Hrvatskoj dio duga lanca dijaloga između Židova i katolika, Vatikana i Države Izrael i kao takav se ne može podcijeniti“.
– Konferencija će pomoći u borbi protiv predrasuda prema židovskom narodu i Državi Izrael i siguran sam da će također pomoći zbližavanju Hrvata i Izraelaca kao i hrvatskih Židova s ostalim stanovnicima Hrvatske. Nadam se da će konferencija ohrabriti hrvatske građane da prodube svoje znanje o židovskoj vjeri i tradiciji, kao i o Državi Izrael. Ova Konferencija objasnit će hrvatskim građanima neraskidive veze između kršćanstva i njegovih židovskih korijena i predstavit će dramatičnu promjenu u odnosu Katoličke crkve prema židovskom narodu i Državi Izrael – kaže Mor. Suradnju dviju religija u našoj zemlji rektor Tanjić ocjenjuje „jako dobrom“.
– Naravno da treba pitati našu braću Židove kako se oni osjećaju i što oni o tome kažu, ali mislim da i u ovom trenutku, u kojem svjedočimo ponovnom jačanju antisemitizam u mnogim europskim
‘Konferencija će pomoći u borbi protiv predrasuda prema židovskome narodu i Državi Izrael, a siguran sam da će također pomoći u zbližavanju Hrvata i Izraelaca’
zemljama, po mom mišljenju, to nije slučaj s Hrvatskom i postoji ne samo fizička sigurnost nego i duhovna i svekolika druga sigurnost i mogućnost da se židovske zajednice razvijaju i djeluju u različitim aspektima vjerskog i društvenog života. Ne govorim ponajprije o političkim stvarima koje su mnogima zanimljive i važne, ali iz perspektive življenja slobode vjerovanja mislim da židovska zajednica uživa punu slobodu djelovanja, rada, života i jasno je da su Židovi ravnopravni i cijenjeni građani Republike Hrvatske te da su dali velik doprinos u stvaranju neovisne Hrvatske, kao što i danas na mnogim područjima doprinose njenu razvoju – kaže Tanjić te dodaje da se konferencijom, koju HKS organizira zajedno sa Zagrebačkom nadbiskupijom, Apostolskom nuncijaturom u Republici Hrvatskoj i Veleposlanstvu Države Izrael, želi ne samo mladim generacijama nego i cjelokupnom hrvatskom društvu prenijeti poruku da je uz mnoštvo političkih rasprava i različitih pogleda na događanja u samom Izraelu ili Hrvatskoj na primjeru traženja zajedničkih rješenja, kako to čine Sveta Stolica i Izrael, važno naglašavati ono što nas povezuje.
Živimo jedni s drugima
– Potrebno je međusobno bolje se upoznavati. Živimo jedni s drugima, imamo mnogo toga zajedničkoga a da to i ne znamo, te smo i mi katolici pozvani bolje upoznati židovstvo. Dakle, moja je poruka da je upoznavanje, dijalog, obrazovanje najbolji put dijaloga i za otklanjanje predrasuda, za borbu protiv antisemitizma – poručuje rektor Tanjić.
A na tome tragu bit će i izvedba Beethovenove 7. simfonije u A-duru u ponedjeljak u Zagrebu. Zašto baš ona?
– Izraelska filharmonija održala je
26. svibnja 1955. privatni koncert za papu u Vatikanskoj konzistorijalnoj dvorani. Tada je prvi put neki orkestar iz inozemstva svirao privatno za papu. Na koncertu orkestar je svirao 2. stavak 7. simfonije Ludwiga van Beethovena, koji je bio jedan od papinih omiljenih skladatelja. Nakon koncerta papa je aplaudirao i sa smiješkom zahvalio dirigentu Paulu Kletzkom rekavši da je to bilo čarobno muziciranje i da su oni divni umjetnici te dodao: “Svakodnevno se molim Bogu da se takve okrutnosti nikada više ne dogode.”
Tada je izrekao Božji blagoslov članovima orkestra i njihovim obiteljima – objašnjava izraelski
• veleposlanik Ilan Mor.