Ekološke teme su apsolutni hit u svjetskoj animaciji za djecu
Animatori studija Recircle prvi su Hrvati pobjednici na MIP Junioru u Cannesu, najvećem sajmu zabavnih sadržaja za djecu
Tek što su na Cartoon Forumu u Toulouseu produkcijskoj kremi predstavili animirani serijal “Nutz”, hrvatski ilustratori zagrebačkog studija Recircle su i na drugoj strani francuske rivijere, u Cannesu, postali prvi Hrvati koji su s animiranim serijalom “Little Who Who” pobijedili na najutjecajnijem svjetskom sajmu zabave za djecu, MIP Junioru.
Budžet od 2 milijuna eura
Njihov “Little Who Who” je 2D serijal za klince od tri do šest godina koji kroz oči male sove istražuje svijet i klince uči empatiji i nošenju s emocionalnim problemima. Idejni tvorac i redatelj serijala od 52 epizode po sedam minuta je Vjekoslav Živković, scenarij potpisuje Simon Rolph, animaciju trojac Marija Ivšić, Domagoj Bogdan i Anna Sagadin, a produkcija je u rukama Denisa Alentija.
– U pitanju je glavni događaj na svijetu u industriji animacije za djecu. Tamo su prisutne sve TV kuće i servisi poput Netflixa i Amazona pa je naša pobjeda nevjerojatna jer ti svi “veliki” sada znaju za naš projekt. Prišli su nam ljudi koji nude ili financiranje ili TV kuće poput BBC-ja koje taj sadržaj zanima. Imali smo puno konkretnih sastanaka i sada valja odabrati najboljeg partnera s kojim ćemo razvijati projekt – kažu Denis Alenti i Vjekoslav Živković šaleći se kako su u tom poslu tek tri godine pa očito imaju i puno sreće. Mi bismo rekli “čini se da znaju što rade” pa u sridu gađaju trendove slijednom čega nas zanima što je apsolutni hit trenutka u animiranoj industriji namijenjenoj djeci?
– Trend je briga o prirodi i ekologija. To će se iduće dvije godine gledati u dječjim serijama. Kanali okrenuti isključivo zabavi poput Disneya, Netflixa i Nickelodeona će i dalje udarati po komercijalnoj zabavi, no javne televizije traže edukativne sadržaje – kažu pa na pitanje kako zabaviti dijete 21. stoljeća, nastavljaju:
– Do treće godine djeca s roditeljima uživaju u klasičnim animiranim serijama. Od treće do pete i dalje prate linearne televizije, ali teme su već bogatije. Nakon pete godine stvari postaju puno kompleksnije, a javne televizije najviše traže upravo sadržaj za djecu od šest do 11 godina dok je naš stav da je tu bitka već izgubljena. U toj dobi djeca već samostalno koriste uređaje i kreiraju sadržaj koji žele gledati pa linearna televizija više nema smisla jer oni neće čekati 19 sati da gledaju crtić. Klinci biraju nelinearne izvore sadržaja poput HBO-a ili YouTubea.
Kada govorimo o financijama potrebnim za seriju kao što je “Litlle Who Who”, kažu da je njihov budžet oko dva milijuna
MORAMO SLIJEDITI IRSKI PRIMJER ULAGANJA U INDUSTRIJU ANIMACIJE
eura, uz naglasak da nije temeljen na zapadnoeuropskim standardima po kojima bi ta brojka lako narasla na tri i pol mil. eura. Od svojeg posla u Hrvatskoj, kažu, žive dobro, ali kao studio bave se i komercijalnim poslovima, a i njihova prva serija “Mišo i Robin” prodana je u svijet s odličnim uspjehom. U Cannesu su se susreli sa studijima poput kanadskih koji zapošljavaju 500 animatora i koji su bili u čudu čuvši da Hrvati uspijevaju producirati takav proizvod sa samo 10 ljudi. Očito smo zemlja kreativaca i radišnih ljudi. No koje su zapreke da animacija postane naš izvozni proizvod?
Animacija - izvozni proizvod
– To bi bilo idealno! Iako, animacija djelomično već je naš izvozni proizvod u manjem opsegu kroz umjetničku animaciju ili suradnje koje ostvaruju animatori osobno, a ova bi se vrsta velikih studija od 300 ljudi vrlo lako u skoroj budućnosti mogla dogoditi. Usporedimo li Hrvatsku u tom pogledu s Irskom koja nam je nalik i po broju stanovnika, zapaža se da je osnovna razlika nedostatak sustavne podrške kod nas. Irci su u početku, kao i mi sada, stavljali fokus na art animaciju, no oni su u taj sustav uveli i industriju. Rekli su – postoji art i to je naš kulturni proizvod, ali on ne donosi dobit. Idemo uložiti u industriju kako bi ta industrija počela stvarati dobit za art animaciju. U desetak godina tako su došli do 2000 ljudi zaposlenih unutar sektora i oko 170 milijuna eura izvoza, a investicija koju njihov fond daje je oko pet milijuna eura. Trebale su im godine, to je igra na duge staze, ali to treba slijediti – zaključuju Alenti i Živković.
NAKON PETE GODINE DJECU VIŠE NE ZANIMA LINEARNA TELEVIZIJA