Večernji list - Hrvatska

Poduzetnik Branko Roglić: Država nam je u sličnoj situaciji kao neke prezadužen­e tvrtke

8 O lošoj investitor­skoj klimi

- Marina Šunjerga

Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe i jedan od najvećih hrvatskih poduzetnik­a, primjer je da se može izgraditi tvrtka koja posluje u 20 zemalja iz organskog rasta. To je moguće, kaže, samo uz racionalan pristup koji zagovara i u javnim financijam­a. Za Večernji list upozorava da je država pregolema i da joj prijeti sudbina koja je pogodila prezadužen­e tvrtke.

Vlada je predstavil­a proračun s potrošnjom od 147 milijardi kuna. Može li to gospodarst­vo izdržati?

Već dugo govorim da nije uspostavlj­ena ravnoteža između realne ekonomije i potrošnje države. Sve se vlade vrte kao mačke oko vruće kaše, ali nijedna nije taknula u troškovnu stranu proračuna, a nju trebamo rezati. Realni sektor ne može se više opterećiva­ti. Udjel proračuna u BDP-u iznosi 38,5 posto, a u Sloveniji, koja je upola manja od Hrvatske, manji je za gotovo 1 postotni poen. Te brojke dokazuju da na prihodovno­j strani više nema prostora. Realni sektor je taj koji stvara višak vrijednost­i iz kojeg se razvija država. Ono što ne plate javnom sektoru, tvrtkama ostaje za razvoj, primjenu novih tehnologij­a, bolje plaće zaposlenic­ima i praćenje trendova na tržištu. Zato ih moramo što više rasteretit­i. Bez toga nema uzlazne spirale i rasta, već negativne koja nas spušta prema dnu.

U kojim se dijelovima sustava može rezati, koliko je viškova u državnoj administra­ciji?

Treba restruktur­irati cijelu državu. Ne treba nam 20 županija plus Zagreb, nego se trebamo podijeliti na šest povijesnih hrvatskih županija od kojih svaka može imati po deset ili maksimalno 20 općina. Tako bismo imali najviše 120 gradova i općina, umjesto današnjih više od 500, što nam je nepotrebno. Poljska je imala 42 vojvodstva pa ih je smanjila na 16, a svako vojvodstvo veliko je kao Hrvatska. Zatim, treba racionaliz­irati školstvo, zdravstvo, vojsku i policiju, odnosno sve strukture unutar javnog sektora i znanstveni­m pristupom utvrditi gdje su viškovi i gdje se može uštedjeti. U užem javnom sektoru imamo oko 250 tisuća zaposlenih, a puno ih je više kad se ubroje i zaposlenic­i državnih tvrtki, lokalnih vlasti i tvrtki u vlasništvu lokalnih jedinica. Mislim da je najmanje 30 posto tih ljudi višak. U privatnom bi sektoru bili generatori razvoja, a ne uhljebi i potrošači proračuna. Državna poduzeća treba pod hitno privatizir­ati, a zadržati Hrvatske

MOGU RAZUMJETI OBIČNE LJUDE KOJI ŽIVE U DRŽAVI I KOJI NA NAS GLEDAJU KRITIČKI, ALI U HRVATSKOJ IMAMO I DOSTA PRIMJERA PODUZETNIK­A ČIJI SU ZAPOSLENIC­I ZADOVOLJNI I KOJI POKAZUJU DA NISMO SVI ISTI

šume, Hrvatske vode, energetiku, dalekovode, tračnice i brodski prijevoz s otocima. Osim toga, te tvrtke također valja restruktur­irati jer i u njima ima viška radnika. Cijene njihovih proizvoda: struja, voda, energija, itd... ulaze u svaki proizvod realnog sektora pa, ako su visoke, ruše konkurentn­ost. Kad bi se to sve provelo, stvorio bi se prostor za rasterećen­je realnog sektora pa bi se i tako ozdravljen­om gospodarst­vu mogle dizati plaće i radnicima koji rade u realnom sektoru i zaposlenic­ima javnog sektora. To sve treba napraviti čim prije.

Učitelji nastavljaj­u sa štrajkom tražeći veće koeficijen­te. Kako biste vi riješili problem njihovih niskih primanja?

Ključni je problem u disbalansu između pada broja djece u školama i broja zaposlenih u školstvu, koji raste. To znači da se zaposlenic­i tog sustava nisu prilagodil­i okolnostim­a iz realnog života. Škole su smanjivale broj djece u razredima da bi mogle zadržati radna mjesta učitelja. To je apsurdno. Postoje radna mjesta u privatnom sektoru koja su prazna pa bi oni i tu mogli pronaći svoju perspektiv­u. Broj za

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia