Prosječna dob akademika 75 godina, ima ih čak 133
Želimo pomladiti Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, rekli su novinarima na Danima otvorenih vrata HAZU njezin predsjednik Velimir Neidhardt i dva prva njegova suradnika, potpredsjednici Davor Miličić i Frano Parać. Prosječna dob redovitih članova HAZU trenutačno je 75 godina pa će već na sljedećem izbornom ciklusu, koji počinje ovog prosinca, a kulminirat će na izbornoj skupštini 21. svibnja, u redovno članstvo Akademije moći biti primljeni samo oni koji još nisu proslavili sedamdeseti rođendan.
Dakle uvodi se dobna granica o kojoj se već dugo raspravlja, s puno argumenata i za i protiv. Predsjednik Neidhardt tako je spomenuo primjere Leonarda da Vincija, ali i akademika i kipara Ivana Kožarića koji je i u visokoj dobi stvarao odlične skulpture trajne umjetničke vrijednosti, a sada se polako bliži i stotom rođendanu jer je rođen 1921. godine. Tu je i primjer svojedobno vitalnog stogodišnjaka, pjesnika Dragutina Tadijanovića. No treba i otvoreno reći da hrvatski germanist svjetskog glasa Viktor Žmegač nikada ne bi postao redoviti član Akademije da je ovo dobno ograničenje postojalo na izbornoj skupštini 2012. godine, kada je taj intelektualni velikan konačno postao punopravni akademik (prije toga dva je desetljeća bio dopisni član HAZU), a imao je 83 godine!?
Ograničenje i za suradnike
Objašnjavajući uvođenje dobne granice za redovito članstvo u Akademiji (koja bi po nekima, doduše, trebala biti i niža od sedamdeset godina), predsjednik Neidhardt istaknuo je da je HAZU radna Akademija s puno konkretnih obveza za svoje članove koji djeluju u devet razreda. Osim za redovite članove, uvodi se i drastičnije ograničenje za članove suradnike, koji su i po postojećim pravilima mjesto gdje se okupljaju mlađi znanstvenici i umjetnici. Oni ubuduće neće moći postati članovi suradnici ako su stariji od četrdeset i osam godina.
No promjena ima još. Članovi suradnici nakon isteka prvog petogodišnjeg mandata moći će biti reizabrani samo jednom, a nakon toga, ako u međuvremenu ne budu izabrani za redovite članove, prestat će im i status suradnika. Tako nakon isteka tih deset godina neće dobiti doživotni status
VIKTOR ŽMEGAČ Naš germanist akademik je postao u 83. godini
IVICA ĐIKIĆ Njegov je neizbor u akademiju izazvao polemike
IRENA VRKLJAN suradnika kao što je sada slučaj.
Akademik Neidhardt objasnio je da su članovi suradnici ona grupa iz koje bi se u velikoj mjeri, na temelju njihovih znanstvenih i umjetničkih dostignuća trebali predlagati kandidati za redovite članove HAZU. No ako takvih rezultata nema, više nema smisla ni njihov suradnički status, logika je vodstva HAZU. No ujedno akademici ističu da status člana suradnika nikako nije uvjet za dobivanje statusa akademika.
– Te su novosti usuglašene u Predsjedništvu HAZU koje će se primijeniti samo u sljedećem izbornom postupku, no ako rezultati budu pozitivni, predložit će se izmjene izbornog pravilnika te Statuta HAZU i Zakona o HAZU – objašnjeno je novinarima.
Sljedeće godine birat će se 17 redovitih članova HAZU, do devet dopisnih i do 15 članova suradnika. – To je pokušaj “vibracije” HAZU s realnom situacijom u Akademiji te u našem društvu i u Europi gdje je više zemalja osnovalo akademije za mlade – rekao je akademik Neidhardt, a osvrnuo se i na demografsku problematiku u Hrvatskoj podsjetivši da je prema popisu stanovništva iz 1991. Hrvatska imala četiri i pol milijuna stanovnika, dok ih danas ima i manje od četiri milijuna. Stoga će HAZU nastojati smanjiti broj redovitih članova pa će svih devet
Dopisni je član još od 1992. godine
Književnica je još uvijek dopisna članica
Akademijinih ostaviti barem jedno slobodno mjesto. Trenutno ih je 133, po zakonu mogu imati do 160 članova, a nakon proširenja očekuje se da će ih biti 150.
Novosti će biti i u nominacijskom postupku pa je Predsjedništvo HAZU razredima preporučilo da kandidate za nove članove, prije glasanja o njima, zajednički razmotre na zajedničkim sjednicama sa srodnim razredima. Tri umjetnička razreda – za likovne umjetnosti, književnost te za glazbenu umjetnost i muzikologiju, tu su neobavezujuću preporuku već prihvatili te će 3. prosinca održati zajedničku sjednicu. Kako bi se suzbila “nepodobna srodnost”, razredima je preporučeno da za novog člana ne predlože srodnika nekog od svojih članova. Tako suprug ne bi došao u krajnje neugodnu situaciju da u članstvo Akademije bira svoju suprugu i obratno, kakvih je situacija bilo čak i u nedavnoj prošlosti. S ciljem suzbijanja nepotizma slično pravilo već je uvedeno u Pravilnik o postupku dodjele nagrada HAZU. Osim razreda HAZU, kandidate za članove Akademije mogu nominirati i članovi senata i fakultetskih vijeća iz cijele Hrvatske, o čemu je već raspisan javni poziv.
Nisu primili Vesnu Parun
Što se tiče statusa dopisnih članova, koji može biti najviše 160, kao i redovitih članova, za sada se ništa ne mijenja. Za dopisne članove i dalje će se birati istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji na neki način surađuju s HAZU. Među njima su vrlo često i Hrvati, primjerice Miroslav Radman (koji je za dopisnog člana primljen još 1992. godine, ali nije prošao na izboru za redovitog člana 2006. godine što je izazvalo veliku buku u javnosti), ali i Stjepan Krasić, Mirjan Damaška, Mario Suško, Irena Vrkljan...
Puno je javnih polemika izazvao i neizbor još jednog znanstvenika svjetskog glasa Ivice Đikića koji 2010. godine nije izborio ni kandidaturu svoga matičnog razreda, onog za medicinske znanosti, kako bi postao dopisni član HAZU. No oko članstva u Akademiji uvijek je bilo prijepora. Tako Vesna Parun nikada nije postala redovita članica HAZU-a (bila je doduše dopisna članica), iako je to po svojim pjesničkim dometima itekako zaslužila, kao što član suradnik tadašnjeg JAZU nije postao ni sociolog i partijski moćnik Stipe Šuvar, a kandidiran je bio dva puta. Akademici za redovitog člana 2012. godine nisu izabrali ni povjesničara i sveučilišnog profesora Ivu Goldsteina, iako je prošao kandidaturu u matičnom razredu.