Kako je bunt učitelja postao politička platforma
Analiza štrajka prosvjetara
Projekt istraživanja autofagije pod vodstvom Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, u koji su uključena i sveučilišta u Mainzu, Münchenu, Tübingenu i Frankfurtu te instituti za biofiziku Max Planck, dobio je 12 milijuna eura do 2023. od Deutsche Forschungsgemeinschafta, odnosno Njemačke zaklade za istraživanje.
Novi pristup
Voditelj ovog projekta naš je cijenjeni znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić.
– Projekt je vrlo atraktivan jer uključuje potpuno novi pristup akademskom istraživanju i prenošenju znanja prema klinici i stvaranju lijekova. Cjelokupnu viziju takvih istraživanja usavršio sam tijekom boravka u kompaniji Genentech u San Franciscu. Projekt okuplja 24 laboratorija raznih disciplina koji istražuju djelovanje autofagije tijekom normalnog života stanice te ulogu u liječenju tri glavne grupacije bolesti, a to su tumori, neurodegenerativne bolesti i infekcije – rekao nam je prof. Đikić o projektu, dodajući da autofagija djeluje kao najvažniji čistač unutar stanica za čije je otkriće prije dvije godine dodijeljena i Nobelova nagrada Yoshimori Ohsumiju.
– S jedne strane koncentriramo se na nove koncepte u istraživanju autofagije, a s druge pokušavamo razumjeti njihovu temeljnu važnost za biološke procese i liječenje bolesti – objašnjava u priopćenju vezanom za financiranje prof. Đikić, koji je i direktor Instituta za biokemiju II na Sveučilištu Goethe i osnivač frankfurtskog Instituta za tumore.
– Naš koncept omogućava korištenje najmodernijih tehnologija iz područja računalnih znanosti, kemije, biologije i kliničke medicine – rekao je naš znanstvenik. Osim toga ulažemo puno vremena i sredstava u obrazovanje mladih znanstvenika i otvoreni smo za interakcije s drugim znanstvenim grupama u Njemačkoj. Tako je Frankfurt postao vodeći centar istraživanja autofagije u Njemačkoj. Izgleda da je ovo još jedna doista velika godina našeg znanstvenika. Već drugu godinu zaredom dr. Đikić je na listi utjecajnih svjetskih znanstvenika, unutar 0,1 posto najcitiranijih u svijetu po rangiranju analitičke kuće Clarivate Analytics. Kao primjer, samo ove godine dr. Đikić objavio je znanstvene radove u vodećim svjetskim časopisima, i to dva rada u Scienceu te po jedan u časopisima Nature, Nature Microbiology, Nature Communications i Molecular Cell.
– Ova godina ispunjena je vrlo dinamičnim projektima i znanstvenim iznenađenjima koja nismo mogli predvidjeti prije nekoliko godina. Za naš uspjeh najvažnije su bile kreativnost i hrabrost istraživanja potpuno nepoznatih
VEĆ DRUGU GODINU ZAREDOM DR. IVAN ĐIKIĆ NA LISTI JE UTJECAJNIH SVJETSKIH ZNANSTVENIKA
područja. Osim toga, naučio sam u Genentechu kako integrirati moderne tehnologije te motivirati članove laboratorija da budu što efikasniji. Zadnje tri godine angažiran sam tri mjeseca u San Franciscu i devet mjeseci u Frankfurtu, i ta su iskustva bila izvor brojnih pozitivnih promjena u mojem istraživanju, posebice u laboratoriju u Frankfurtu – kaže dr. Đikić nastavljajući razgovor o konkretnim otkrićima.
Bitni istraživački radovi
– U četiri rada istraživali smo komunikaciju ljudskih stanica i bakterija te otkrili potpuno nepoznate kemijske procese koji kontroliraju životne procese poput promjena staničnih organela mitohondrija (izvor energije) i endoplazmatskog retikuluma (sustav tubula koji prenosi hranu u sve dijelove stanice). Ta nam otkrića mogu u budućnosti pomoći u razvoju novih antibakterijskih lijekova kao zamjenu za antibiotike. Vrlo je zanimljiv i rad objavljen u Nature Communication gdje smo koristili teorijska istraživanja putem računalnih programa Molecular dynamic simulacije. Uspjeli smo računalima predviđati ponašanje i funkcije proteina u membranama te smo to naknadno eksperimentalno testirali u laboratoriju. Objasnili smo zašto poremećaj tih gena i proteina dovodi do razvoja nasljednih senzornih neuropatija – kaže naš znanstvenik.