Sprečava li se razvoj Zagreba ili je riječ o sukobu privatnih interesa?

Žarko Delač dipl. inž. iz Zagreba

Prolazeći nedavno zagrebačkom Kajzericom još sam se jednom uvjerio što znači urbanistički nered ili demokracija na građevinski način. Toliki nedostatak pješačkih i biciklističkih zona, parkirališnih mjesta ali uredno zbijenih zgrada može se još naći i na dijelovima Trešnjevke. Popuštanje pred zahtjevima investitora dovodi do pogrešaka koje je nemoguće ili vrlo teško ispraviti. Imamo i primjere uskogrudni interesa stanovništva koji također nisu sretno rješenje. Sjetimo se prosvjeda u Galjufovoj ulici kada su stanari protestirali jer im je ulica postala prometno prohodna, a razlog je bila navodno zaštita jednog ili nekoliko stabala. Ili s vremenske distance komocija uživanja u prometno izoliranoj ulici. Slično je bilo i s uređenjem Cvjetnog trga i podzemne garaže, Britanskog trga, izgradnje fontana... Povijest se ponavlja s aktualnim GUP-a i posebno izgradnjom tzv. Manhattana na Savi odnosno na prostoru hipodroma. Ovog puta ipak mogu zabrinuti primjedbe iz stručnih krugova jer znanstvenici se ipak ne mogu tako lako uvući u politikantske igre i zakulisne radnje. Unatoč tome u gradskoj su upravi izgleda svjesni kako se provalija ne može preskočiti u dva mala skoka pa su započeli kapitalne radove – uređenje rotora, gradnja sljemenske žičare i spomenika domovini. Radi li se u raspravi o urbanističkom planu o sprečavanju razvoja grada, koliziji s važećim zakonskim okvirima ili sukobu subjektivnih, interesno potaknutih mišljenja nije lako dokučiti. Simpatično je pri tome kako su pojedinci u borbi za svoju istinu i skretanje pozornosti na nečasne radnje u hrvatskoj metropoli mijenjali čak svoja imena i prezimena. Za očekivati je stoga kako će se trend preuzimanja imena hrvatskih političara s ciljem ukazivanja na njihovu upetljanost u kriminal i korupciju nastaviti.