U našu umjetnost uveli su kurtizane i pijance, bili su lijevi kulturni nacionalisti

U njemu Krleža daje do znanja da su umjetnikov talent, njegova sloboda i individualnost najvažnije stvari u umjetničkom stvaranju, a takav pogled u tadašnjem korpusu intelektualne ljevice izaziva neku vrstu raskola. Uspjeli smo za izložbu skupiti dobar dio crteža upravo iz “Podravskih motiva”, a među njima su i crteži njegova uzničkog ciklusa nastali u zatvoru. Valja znati da je za postojanja Zemlje Hegedušić uhićivan tri puta zbog, kako su navodili, djelovanja protiv države – kaže dr. sc. Petar Prelog.

Nastojali su naglasiti, govori Prelog, loš odnos državnog aparata prema seljacima pa je u tom smislu lajtmotiv cijele izložbe i Hegedušićeva slika “Rekvizicija” iz 1929. koju je izlagao nekoliko puta. Čak i u Parizu, što je dokaz koliko mu je ta tema, pa i pod cijenu gubitka slobode, bila važna.

Od samog osnutka Zemlji se priklanjaju i kipari Frano Kršinić i Antun Augustinčić, a kasnije i nešto mlađi Vanja Radauš koji je bio i sjajan crtač. U tom segmentu izložbe vrijedna pažnje je Radauševa zbirka crteža nastalih tridesetih godina, koji do ove izložbe nisu izlagani. Osim toga, u okviru “eksperimenta” Krste Hegedušića dogodio se unutar Zemlje još jedan važan moment, 1929. osnovana je seljačka slikarska škola u Hlebinama. Tada stasaju i prvi slikari hrvatske naive, Ivan Generalić i Franjo Mraz.

Policija zatvarala izložbe

Zbog stavova koje su forsirali zemljašima je, logično, policija zatvarala izložbe, njihovu djelatnost pratile su tajne službe, smetali su desnici, ali i dijelu ljevice pa im je 1935. i definitivno zabranjeno djelovanje. Ova izložba posjetiteljima će pokazati svu širinu njihove umjetnosti, uvjeriti ih da Zemlja nije bila dogmatična, da su njezini ciljevi bili plemeniti i usmjereni na uključivanje najsiromašnijih u kulturni život, ali i koliko su te ideje važne i danas.