Uz bruto i neto plaće pratit će se i visina neoporezivih naknada
Državni zavod za statistiku prošle je jeseni promijenio način praćenja zaposlenosti, što je dovelo do realnijeg prikaza broja zaposlenih u zemlji, odnosno pokazalo se da Hrvatska ima 130 tisuća zaposlenih više nego što je to pokazivala prijašnja metodologija. Novi iskorak u evidentiranju zbivanja na tržištu rada očekuje se i kod podataka o plaćama. DZS će u siječnju i veljači objaviti podatke o plaćama za posljednja dva mjeseca u 2019. godini, a tek od ožujka krenut će objava podataka o plaćama u 2020. godini.
U razgovoru s korisnicima njihovih podataka, čelni ljudi Državnog zavoda za statistiku najavili su da će prosječni podatak o bruto i neto plaćama zaposlenih sadržavati i iznose plaća zaposlenih na nepuno radno vrijeme, odnosno iznosi plaća zaposlenih koji rade najmanje 80 sati mjesečno, preračunavat će se kao da rade puno radno vrijeme. Tako će na iznos prosječne plaće u državi utjecati i zarade umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno, kao i svih ostalih koji rade nepuno radno vrijeme.
Bilo je najava i prijedloga, posebno iz Porezne uprave, da se i neoporezive naknade, koju radnici primaju uz plaću, uključe u izračun prosječnih primanja, no u statističkom zavodu pojašnjavaju da bi takvo prikazivanje plaća odudaralo od metodologije Eurostata, prema kojoj u izračun plaća ulaze samo oporezivi primici. Hrvatska ima 71 neoporezivu naknadu, a u Državnom zavodu za statistiku naglašavaju da će početi pratiti i redovito mjesečno izvještavati kolika je visina deset najčešćih neoporezivih naknada u plaću. No, neoporezive naknade prikazivat će se u posebnoj koloni, uz dosadašnje iznose prosječne bruto i neto plaće, pa će se moći redovito pratiti njihovo kretanje i utjecaj na primanja zaposlenih.
Od rujna prošle godine topli obrok ponovno je postao neoporeziva naknada, i za njega svaki radnik paušalno može dobiti 5000 kuna godišnje. Uveden je i bonus od 5000 kuna mjesečno te plaćanje smještaja radnika i troškove vrtića za djecu zaposlenih i slično. Visina neoporezivih naknada uz plaću pratit će se i prema djelatnostima, pa će analitičari moći vidjeti kako se poslodavci postavljaju prema novim poreznim olakšicama. Kada bi tvrtke iskoristile sve mogućnosti koje im se nude, vrijednost isplaćenih neoporezivih naknada mogla bi dostići vrijednost dviju prosječnih mjesečnih plaća, što bi dalo drugi pogled na primanja u zemlji.
Prikazivanje neoporezivih naknada kao samostalne stavke, bez njihova uključivanja u prosječna primanja, neće bitnije narušiti postojeće paritete kod raznih socijalnih prava, čija je visina određena iznosom prosječne plaće. U Državnom zavodu za statistiku najavljuju da će od sljedeće godine početi objavljivati statističke podatke o visini plaća po gradovima i županijama, a u planu je da se u dogledno vrijeme prate i primanja zaposlenih u obrtu. Sada su njihove plaće isključene iz državnog prosjeka.
Kada bi tvrtke iskoristile sve olakšice, neporezne naknade mogle bi dostići vrijednost dviju mjesečnih plaća