U Prelogu odvojeno skupe 62,79% otpada, u Zagrebu 10,7%
Kaos u gospodarenju otpadom i novim cjenicima za građane
U zelenu kantu na kućnom pragu stavljaju miješani komunalni otpad, u smeđu biološki, a u besplatne vreće razvrstavaju papir, staklo, tetrapak, plastiku i metalnu ambalažu. Dio domaćinstava dobio je i plave spremnike za papir i tetrapak te žute za plastiku pa njima vreće za te vrste otpada ni ne trebaju. Kamion dolazi prazniti kante svaki tjedan naizmjenično. Mogu dobiti i besplatne vreće za pelene i kantice za trošeno jestivo ulje... Sve to za 83 kune mjesečno za četveročlano domaćinstvo.
Problematičan fiksni dio
Tako kružni sustav gospodarenja otpadom funkcionira u Prelogu, najuspješnijem hrvatskom gradu u odvojenom skupljanju otpada. Prema podacima za 2018., Prelog je na 62,79% odvajanja i odavno je ispunio cilj od 50% koji je Europska komisija zadala Hrvatskoj za 2020. Na državnoj razini, prema optimističnim procjenama, Hrvatska je na oko 30%. Najveći problemi su u najvećim gradovima, poput Zagreba koji je na 10,70%, i Splita koji je pretprošlu godinu završio na svega 2,39% odvojenog skupljanja otpada! Država će pokušati na sve načine izbjeći plaćanje kazni kojima joj kao batinom maše EK. Donošenje novih cjenika prebacuje na gradove i općine, a teret će najvećim dijelom ponijeti građani koje čekaju veći mjesečni računi. Dio gradova i komunalaca protivi se uvođenju novih cjenika i zatražili su od Ustavnog suda ocjenu suglasnosti dopunjene Uredbe o gospo
darenju komunalnim otpadom sa zakonom i Ustavom. I dok sud ne presudi, neka komunalna poduzeća odlučila su staviti moratorij na poskupljenje, dok su ostali ipak podigli cijene u strahu od kazni, ne od Europske komisije, nego od – države. Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija zatražila je od Grada Zagreba da povuče novi cjenik za naplatu odvoza komunalnog otpada jer smatra da se njime pljačkaju građani kojima mjesečni računi rastu i do šest puta. U udruzi upozoravaju da se prema novom modelu naplate mora, uz varijabilni, plaćati i obvezni fiksni dio od 68,57 kuna, bez obzira na to koliko tko otpada proizveo. Upravo je taj fiksni dio trn u oku komunalnim poduzećima. U Ministarstvu zaštite okoliša objašnjavaju da je uredba donesena jer je Hrvatska morala ispuniti uvjet za korištenje sredstava iz fondova EU uvođenjem naplate otpada po količini, radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta i povećanja odvajanja i recikliranja otpada.
Dopune uredbi Ministarstva
Cijena obvezne minimalne javne usluge, tumače, plaća se da bi sustav skupljanja komunalnog otpada mogao funkcionirati i ispuniti svoju svrhu, poštujući pri tome obvezu načela da “onečišćivač plaća”. U praksi, tvrde u Ministarstvu, komunalci cijenu formiraju tako da se gotovo u cijelosti sastoji od fiksnog dijela, zanemarujući kriterij količine otpada, a određuju i niz kategorija i potkategorija korisnika kojima se obračunava različita cijena obvezne minimalne javne usluge, što je protivno uredbi i izazvalo je, navode, veliko nezadovoljstvo građana. Zato su izmjenama i dopunama uredbe u rujnu lani korisnici svrstani u dvije kategorije – kućanstva i gospodarske subjekte, a propisano je i da cijena obvezne minimalne javne usluge mora biti jednaka za sve korisnike koji spadaju u određenu kategoriju i potkategoriju.
Kako se naplaćuje po gradovima – u Zagrebu fiksni dio 68,57 kuna, u Karlovcu za kućanstva 40,79, a za zgrade 71,39 kuna, u Osijeku 29,30 kuna...