Trump zaprijetio EU: Odreknite se Irana ili uvodim 25 posto carina na vaše aute
Politika američkog predsjednika svodi se na: može sankcije za sve – na vaš račun
U svom sukobu s Iranom američka je administracija počela povlačiti svo “oružje” koje joj je na raspolaganju kako bi pritisnula Teheran, pa makar to uključivalo i proširenje carinskog rata s Europskom unijom. Naime, SAD je tajno zaprijetio Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji da će uvesti carinu od 25 posto na europske automobile ako zemlje EU ne pokrenu proceduru mehanizma za rješavanje prijepora vezanih za nuklearni sporazum koji je potpisan s Iranom 2015. godine. Drugim riječima, ako se ne povuku iz sporazuma koji je Obamina administracija postigla s Iranom, a koji je SAD napustio dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Tajne prijetnje
– Ova je informacija potpuno točna. Ova prijetnja doista postoji – ustvrdila je njemačka ministrica obrane Annegret KrampKarrenbauer.
Model aktiviranja mehanizma za rješavanje sporova predviđa da bilo koja potpisnica, odnosno SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, EU i Iran, može pokrenuti proceduru ako bude primijećeno neko kršenje sporazuma. Zajednička komisija tada ispituje navode i predlaže rješenje. No rokovi su vrlo kratki pa cijela stvar treba biti riješena u 15 do 30 dana. Ako pak ne dođe do rješenja, ovo pitanje dolazi pred Vijeće sigurnosti UN-a koje bi tada moglo odlučivati o uvođenju globalnih sankcija protiv Irana. Sam SAD sada više ne može pokretati proces jer se prije nekog vremena povukao iz sporazuma pa Washington očito preko svojih “saveznika”, odnosno zemalja EU, ali i NATO-a pokušava ishoditi pokretanje procedure.
Ova prijetnja koju je Washington napola tajno uputio diplomatima europskih zemalja izrečena je prije nekoliko dana, a sada je Berlin i službeno potvrdio kako je izložen pritiscima.
S druge strane, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, zajedno sa svojim kolegama iz
Pariza i Londona potvrdio je da je mehanizam doista i pokrenut. I da to nema veze s američkim prijetnjama, već je procedura aktivirana jer Iran u posljednje vrijeme ubrzano obogaćuje uran i time pojačano krši sporazum. No, kako je Maas istaknuo tom prilikom, aktiviranje procedure za rješavanje sporova ne znači da je sporazum nepovratno pokopan. Ako dođe do rješenja problema, moguće je sačuvati sporazum iz 2015.
Nije u ovome trenutku potpuno jasno jesu li vlade Francuske, Njemačke i Velike Britanije pokrenule postupak samostalno ili pod prijetnjom uvođenja carina njihovoj automobilskoj industriji. S jedne strane, o najavama pokretanja procedure govorilo se još od početka godine, no nikako nije postojao dojam kako se s ovom mjerom treba žuriti. S druge strane, procedura je pokrenuta odmah nakon američkih prijetnji pa je gotovo nemoguće oduprijeti se dojmu da je mogućnost uvođenja carina na europska vozila u SAD-u igrala veliku ulogu.
Dramatično pogoršanje
S tim se slaže i opozicija u Njemačkoj koja drži kako je ovo “klečanje i bespogovorno slušanje” Washingtona u najmanju ruku sramotno.
– Bez obzira na to što se događalo iza kulisa, cijeli ovaj slučaj pokazuje koliko su dramatično pogoršani odnosi između SAD-a i Njemačke. Ovakva komunikacija među saveznicima do sada nije viđena – kažu u liberalnom FDP-u. Kažu kako cilj samog procesa uopće nije očuvanje sporazuma, već njegovo napuštanje, ali na elegantniji način nego što je to učinio Trump 2018. Sličnog su stava i Zeleni u Njemačkoj koji drže da je ovo bila otvorena ucjena.
– Ni na koji način njemačka vlada sada ne može otkloniti sumnju da je proces s Iranom u stvari pokrenula američka prijetnja – kaže član Zelenih Omid Nouripour.
Cijeli ovaj slučaj može se promatrati s dvije strane. S jedne, prijetnje Washingtona samo pokazuju model rada Donalda Trumpa koji prijetnjama ekonomskim sankcijama i carinama pokušava prisiliti EU da slijedi američku politiku. Trumpova politika svela se na: može sankcije, na sve - na vaš račun. S druge strane, nema nikakve sumnje da je obogaćivanje urana u Iranu doista uzelo maha. Uostalom, i sam Iran tvrdi da sada obogaćuju više urana nego što su to činili prije potpisivanja sporazuma iz 2015.