Je li za globalnu ekonomiju korona virus “crni labud”

Treba se pripremiti, jer za pandemiju doslovno vrijedi ona: “ako se mi i ne bavimo njom, ona se svakako bavi nama” . Posljedice po turizam bi mogle biti devastirajuće, jer se upravo rezerviraju aranžmani za predstojeću sezonu

Udio slučaja u ljudskoj povijesti uvijek je bio podcijenjen. To je donekle razumljivo, jer nam ponos često ne dozvoljava priznati kako ne kontroliramo svoju sudbinu u potpunosti. Takav je stav dodatno pojačan okolnošću da živimo u visko tehnologiziranoj civilizaciji, koja je stvorila osjećaj predvidljivosti i kontrole u svim segmentima naših života.

A opet, kada pogledamo koliko neplanirani događaji i danas mogu preokrenuti smjer povijesti, jasno je da je taj osjećaj sigurnosti u velikoj mjeri lažan. Havarija u Černobilju vjerojatno je više pridonijela padu komunizma nego sva gaženja ljudskih prava, siromaštvo i ratovi koje je taj sustav proizvodio. Ljudi su jednostavno izgubili povjerenje u sustav. Slične devastirajuće posljedice imao je i uragan Katrina koji je 2005. pogodio američki jug. Prizori kaosa i anarhije u New Orleansu koji su uslijedili i nesposobnost sustava da s njima izađe na kraj, oduzeli su ljudima vjeru da im sustav može pružiti elementarnu sigurnost. Nakon toga nijedan kandidat establišmenta nije imao šanse dobiti predsjedničke izbore. Primjere kolapsa povjerenja u sustav, koji su imali utjecaja na velike preokrete u povijesti, možemo pronaći i u epidemiji Crne kuge ili Španjolske groznice. Sve su to primjeri “crnog labuda” u povijesti – neočekivanog događaja koji svojim izbijanjem potpuno mijenja pravila igre i ljudske sudbine isporučuje nepredvidljivoj vlasti slučaja.

“Crni labud” pada na pamet i dok ovih dana pratimo vijesti o izbijanju epidemije korona virusa u kineskom gradu Wuhan. Prizori agonije kroz koju prolaze oboljeli obišli su svijet. Ljudi koji padaju na ulici, psihotični napadi panike, mrtvi koji leže ostavljeni po bolničkim hodnicima, slike su užasa. Izvještaji govore da se virus munjevito širi i da se već prelio preko granica Kine.

Od kada je sredinom siječnja službeno zabilježen prvi smrtni slučaj, broj oboljelih je dostigao znamenku od 10 tisuća, dok je broj umrlih premašio 200 potvrđenih slučajeva. To govori da se radi o virusu opasnijem od SARS-a i svinjske gripe, kojima je trebalo dva mjeseca da dođu na tu razinu. Projekcije širenja virusa ovim tempom su stravične i govore da bi do kraja veljače broj oboljelih mogao dosegnuti 50 milijuna, a umrlih milijun. Epidemija se, navodno, počela širiti s tržnice u Wuhanu, gdje se prodavalo meso divljih životinja, poput zmija i šišmiša. Kako se virus počeo širiti, počela je igra okrivljavanja, od gradonačelnika Wuhana, partijskih vlasti pokrajine Hubei, pa do predsjednika Xija. Mnogi ne vjeruju u službena izvješća i objašnjenja. Kako još uvijek nemamo dovoljno pouzdanih informacija o samom uzroku zaraze, širenje glasina izgleda neminovno. Postoji i verzija koja kaže kako je virus prenesen iz vojnog laboratorija, koji se nalazi u blizini Wuhana. U prilog tome se navode mutacije na RNK strukturi laboratorijski izoliranog virusa, što je dokaz da je genetski modificiran. Prema nalazima australskih stručnjaka, od šest analiziranih slučajeva nijedan nije imao istu strukturu. Te mutacije objašnjavaju zašto se virus tako brzo i nekontrolirano širi. Kako god bilo, ako se uskoro ostvare projekcije od milijun mrtvih nikoga više neće biti briga za objašnjenja sa šišmišima i čudnim prehrambenim navikama Kineza. U međuvremenu je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu zdravstvenu krizu, a Italija izvanredno stanje. Vjerojatno slijedi zatvaranje granica u čitavoj Europskoj uniji. Čini se da idemo ka svijetu karantena, zatvorenih granica i kraja imigracijskih politika. Udar na globalnu ekonomiju je neminovan. Najizloženije su aviokompanije i turističke agencije. Mnogi operateri su već zabranili letove za Kinu, možda i prekasno. Posljedice po turizam bi mogle biti devastirajuće, jer se sve događa u vrijeme kada se rezerviraju aranžmani za predstojeću sezonu. Za očekivati je da će ljudi između odmora i svog zdravlja prije birati ovo drugo.

Suvišno je govoriti kakve to posljedice može imati za ekonomiju zemlje poput Hrvatske, kojoj turizam direktno generira 16,9% BDP-a. Treba se pripremiti, jer za pandemiju doslovno vrijedi ona: “ako se mi i ne bavimo njom, ona se svakako bavi nama”. A na kraju sezone ćemo konačno dobiti i vjerodostojno političko tumačenje izraza “crni labud”.

Jasno je kakve posljedice pandemija može imati za našu ekonomiju jer nam turizam direktno generira 16,9% BDP-a