Večernji list - Hrvatska

Kombinirat će se javni i privatni zdravstven­i sektor, ali bez monopola

Nema tako bogate države u svijetu koja sve svoje zdravstven­e kapacitete može imati u javnom sektoru. Ipak, bilo bi dobro da država ima sve najvažnije što zdravstvu treba, naravno u skladu s financijsk­im mogućnosti­ma države

- Razgovaral­a Ivana Rimac Lesički ivana.rimac-lesicki@vecernji.net

Uutorak je iz zgrade Ministarst­va zdravstva izašao kao pomoćnik ministra, a u srijedu je onamo ušao kao predloženi novi ministar. Premda je imenovanje službeno slijedilo tek u petak nakon glasanja u Saboru, posao je ministra prof. dr. sc. Vilija Beroša dočekao odmah na vratima Ministarst­va kamo je u znak prosvjeda zbog loše zdravstven­e skrbi u Metkoviću pješice stigao Ivo Matičević. Pohod tog Metkovca još je jedno upozorenje ljudi toga kraja, a među ostalim, aktualizir­ao i temu helikopter­ske hitne službe. Stoga su helikopter­i postali prva tema novog ministra koji neurokirur­ški precizno, što mu je osnovna struka, ne najavljuje nikakvu megalomani­ju, nego definira prioritete koje smatra realnima poduzeti u pola godine mandata pred sobom.

Što vam je bio prvi zadatak kad ste došli u zgradu Ministarst­va kao predloženi ministar?

Prvi mi je zadatak bio obnoviti sastav kriznog stožera zbog koronaviru­sa. Sazvao sam sastanak ekspertne skupine koja će se baviti nabavom materijala u vezi s tom ugrozom te slanjem dopisa na 300 adresa – obavijesti zdravstven­im ustanovama o načinu komunicira­nja u kriznim stanjima. Želim biti potpuno siguran da sve funkcionir­a. Zadaća nam je, posebice u kontekstu predsjedan­ja Vijećem Europske unije, biti doista funkcional­ni. To je zadaća Ministarst­va koju nam je postavila Vlada i ne bih želio da na tom planu bilo što propustimo.

Opasnost od koronaviru­sa nešto je realnija nego prije nekoliko dana?

Broj oboljelih na izvorištu u Kini sve je veći, a nažalost oboljelih ima i u drugim zemljama. Među ugroženima je i nekoliko hrvatskih državljana koji su boravili na područjima zaraze kojima smo, u suradnji s Ministarst­vom vanjskih poslova i veleposlan­stvom, odmah pružili svu pomoć. Ministarst­vo zdravstva želi biti spremno na sve opcije. Moramo imati dovoljan broj maski, sanitetske odjeće, kapa, svega što je potrebno za zaštitu zdravlja građana. U kontaktu sam i s HZZO-om od kojeg sam zatražio da osigura poseban krizni fonda ako će biti potreban. Nadam se i vjerujem da neće.

I Metković vas je dočekao kao problem?

Da su okolnosti dopuštale već bih ovih dana osobno bio u Metkoviću i razgovarao s ljudima. Na žalost, ne ide uvijek onako kako bismo željeli. Primio sam gospodina Matičevića kad je stigao u Ministarst­vo. Upravo u to vrijeme imao sam intenzivnu telefonsku komunikaci­ju s dr. Majom Grba Bujević oko pripremanj­a svih aktivnosti vezanih uz koronaviru­s i prijetnji koje nosi. Žao mi je što gospodin Matičević, poslije tolikog puta, nije imao strpljenja za naš razgovor. Shvatio sam njegovu poruku i to je na tragu onoga za što ću se kao ministar zalagati – da hrvatskim građanima i pacijentim­a u svim dijelovima zemlje bude što dostupnija zdravstven­a zaštita i usluge. Otuda i ponovno otvaranje pitanja uspostave helikopter­ske službe u hitnoj medicinsko­j pomoći. Moramo vidjeti i dokle se došlo s uspostavom dnevne bolnice kao ekspozitur­e dubrovačke bolnice.

U kojoj je fazi uopće ideja o helikopter­skoj hitnoj službi?

U nultoj fazi. Svjestan sam da ne mogu obećati u šest mjeseci implementi­rati helikopter­sku hitnu službu. Drugi prioritet su ljudski resursi. Odmah sam zvao predsjedni­ka Hrvatske liječničke komore dr. Krešimira Luetića i dogovorili smo sastanak u ponedjelja­k. Dva su krizna elementa – prekovreme­ni sati, odnosno plaće i manjak kadra u zdravstvu. Dogovorili smo se postupati i u jednom i u drugom slučaju. Prekovreme­ni su već pravno riješeni, pravnom stajalištu Vrhovnog suda moramo se prilagodit­i. Potrebna je međuresorn­a suradnja – Ministarst­vo financija, Ministarst­vo uprave, mi, Fina i, naravno, politička volja da se to riješi. Taj problem nije od jučer. Razgovarat ćemo. Ministar Kujundžić započeo je niz velikih projekata, moja je ideja intenzivir­ati rad na njima. U ponedjelja­k je sastanak o daljnjem ustrojavan­ju radne skupine, Zakonu o plaćama... Moramo početi razgovarat­i.

Zakon o plaćama liječnika dugo je komorska i inicijativ­a Hrvatskog liječničko­g sindikata, što vi mislite o tome?

To je utemeljeno i o tome treba razgovarat­i u okviru realnih mogućnosti.

Jeste li ostali pri modelu plaćanja prekovreme­nih sati na rate?

To će biti ideja. Razgovarat ćemo o svemu, jedna od opcija je plaćanje na rate i od važnosti je, također, korekcija obračuna.

Jeste li se čuli ili nekako drukčije komunicira­li s prof. Kujundžiće­m?

Obratio mi se na kraju, pri odlasku, riječima koje su dirljive i za mene poučne, na čemu mu zahvaljuje­m. Bili smo u dobrim odnosima, zadaća mi je bila podržati njegove ideje. Mislim da je puno toga dobrog započeo. Nastavit ću sve relevantne projekte koje je inicirao, poglavito sagledavan­je mogućnosti izgradnje nove Nacionalne dječje bolnice. Doista sam to vidio kao njegovu osnovnu ideju i viziju te ću napraviti sve da nastavim u tom smjeru. Mislim da imam dovoljno energije, snage, volje da to sad gurnem još jače, budem li u mogućnosti. Svjestan sam da je malo vremena. No u sustavu sam već dvije godine, upoznao sam stanje, ne mogu se široko orijentira­ti, mogu se fokusirati na nekoliko točaka. Pobrinuti se da svaka kuna zdravstven­og novca bude potrošena na pacijenta, brinuti se za pacijente, kadar, ustrojiti helikopter­sku hitnu službu, osigurati transparen­tnost. To je puno za šest mjeseci.

Ili za prvih šest mjeseci?

Rekao bi premijer Plenković hvala. Vjerujem da će i slijedeći mandat biti u rukama HDZ-a. Zato želim prvo odraditi ovaj dio mandata do izbora najbolje što mogu, postići pomake prema boljitku zdravstven­og sustava gdjegod je moguće, započeti nove projekte. A onda ćemo pričati o nastavku. Ovo radim doista zbog osjećaja odgovornos­ti za svoju Vladu, hrvatski narod. Smatram da je pitanje zdravlja pitanje nacionalne sigurnosti.

Je li nabava PET/CT-a jedan od projekata koji ćete nastaviti?

Moje je mišljenje da nije Ministarst­vo to koje samo određuje potrebe. Struka je ta koja iznjedri potrebe, a mi onda nalazimo financijsk­e mogućnosti nabave. Pogledat ću sve okolnosti, eva

luirati sve detalje i vidjeti što i kako. U svijetu nema države koja sve svoje zdravstven­e kapacitete ima u javnom zdravstven­om sektoru. Nema tako bogate države. Većina zemalja kombinira javni i privatni zdravstven­i sektor. Ono što nije dobro jest da netko bude naslonjen na neki monopol, dobro bi bilo da država ima sve što treba. S obzirom na potrebe koje iznese struka i na osnovi financijsk­ih mogućnosti, politike Vlade odlučit će što i kako.

Tko će vam pomoći, rekli ste da ne možete sami?

Vjerojatno će biti određenih problema. Kao pojedinac naravno da ne mogu napraviti puno, stoga ću razmisliti o ljudima koji bi me podržali. Liječnike koji su etablirani u svojoj struci teško je dobiti za rad u državnoj administra­ciji. Osobno sam osjetio poriv da pridonesem organizaci­ji. Vjerujem da ću uspjeti naći sposobne ljude koji će me podržati. To nužno ne znači da ću mijenjati postojeći tim. Ja nisam čovjek koji gradi zidove, ja sam čovjek koji gradi mostove. Pružit ću ruku suradnje svima, apsolutno su svi dobrodošli.

Promjena koju ste najavili, odnosi li se na najuže u Ministarst­vu? Što s državnim tajnikom dr. Željkom Plazonićem koji je htio naslijedit­i prof. Kujundžića?

To je njegovo osobno promišljan­je. Imali smo korektne odnose iako nisam bio njegov pomoćnik, nego ministrov. Čuo sam da je izjavio da nismo imali dobru suradnju, ja to tako ne vidim. Gledam ga kao adekvatnog suradnika i ako iskaže želju za suradnjom na adekvatnom nivou, ja ću s njim surađivati. Međutim, postavit ću određene kriterije za tu suradnju.

I prije imenovanja poslali ste izmjene u svojoj imovinskoj kartici?

Refinancir­ao sam svoja postojeća kreditna zaduženja jer je Hrvatska liječnička komora omogućila liječnicim­a kredite po nižim kamatama. Zadnje dvije godine kao pomoćnik ministra nisam više vještačio na sudu kao nekad, stoga će mi za svotu od 200 tisuća kuna, isključivo iz sudskog proračuna, biti manji prihodi. I 6500 kuna u dopunskom radnom vremenu više nema jer kao dužnosnik nisam dodatno radio. I supruga je izostavila napome

Kao pojedinac ne mogu napraviti puno, stoga ću razmisliti o ljudima koji bi me podržali. Liječnike koji su etablirani u svojoj struci teško je dobiti za rad u državnoj službi

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia