Kosnica je za mene bolji izbor od udomiteljske obitelji
Akcija Večernjaka - Spasimo beskućnike
UKLJUČITE SE, SPASIMO BESKUĆNIKE, ALI I SVE OSTALE KOJI SU U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA! PRIUŠTIVO STANOVANJE GORUĆI JE PROBLEM. PISAT ĆEMO O NJEMU I DALJE, SVAKI TJEDAN, POZIVATI NA JAVNU RASPRAVU I TRAŽENJE RJEŠENJA. RAČUNAMO NA SVE SUDIONIKE KOJI MOGU PRIDONIJETI – NADLEŽNA MINISTARSTVA, STRUČNJAKE ZA STAMBENU I SOCIJALNU POLITIKU TE STANOGRADNJU, FINANCIJSKE INSTITUCIJE, NEVLADINE ORGANIZACIJE...
Najveći obol ponovnom bumu cijena nekretnina u Hrvatskoj donio je „fenomen“dnevnog najma na krilima platformi poput Bookinga i Airbnbja u kombinaciji s divljim tržištem dugoročnog najma. Cijene „kvadrata“, i za prodaju, i za najam, akcelerirale su u nekoliko godina uzrokujući pravu stambenu krizu. Građanska inicijativa Pravo na grad pokrenula je akciju „Housing for All“(Stanovanje za sve), s ciljem da u godinu dana prikupe milijun glasova koliko je minimalno da Europska komisija pokrene zakonodavne izmjene kojima bi se popravilo stanje na tržištu najma.
Poticati socijalne programe
– Postoje i „državni pragovi“, minimalne granice za svaku od sedam država u kojoj se skupljaju potpisi; za Hrvatsku je to 8620 glasova koliko moramo imati do kraja ožujka – pojasnila je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad, koja je održala i niz javnih okupljanja i okruglih stolova na tu temu. Kampanja je, kaže, iznimno dobro primljena, ali ljudi su prilično nepovjerljivi prema potpisivanju na internetu (na-web stranici housingforall.eu) pa im još nedostaje glasova do kvote.
– Internetske su peticije zapravo najsigurnije jer se podaci uništavaju čim su verificirani – pojašnjava mlada arhitektica i aktivistica te precizira i što se želi postići izmjenom zakonodavstva EU; inicijatori žele potaknuti države na veća izdvajanja za socijalne stambene programe izmjenom masstrichtskih pravila, tako da izdaci članica EU za javnu stambenu politiku više ne ulaze u obračun javnog deficita. – Tako države više ne bi imale opravdanje za neulaganje u priuštivo stanovanje. Jedan od zahtjeva je i zakonska regulacija digitalnih platformi koje se bave kratkoročnim najmom. Izjednačili bi porez na kratkoročni i dugoročni najam, ali i primjenjivali drukčije parametre regionalno i lokalno, prepoznavajući potrebe lokalnog stanovništva koje često živi od turizma. No, nije isto je li to nekome nadopuna kućnog budžeta ili biznis. O valorizaciji treba li im taj tip prihoda odlučivala bi lokalna samouprava. Direktiva bi zapravo trebala dati mogućnost državama EU da same kreiraju porezne politike – ističe. Upozorava da je od 2007. do 2019. cijena rente u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, skočila 40 posto. Priuštivih stanova za najam, čija cijena ne bi smjela prelaziti 30 posto prosječne plaće, u Zagrebu je prije tri godine bilo ukupno između 60 i 70, a danas, iako je prosječna plaća u među