Večernji list - Hrvatska

Hibridna koža – lijek za opekline

Kineski stručnjaci uzorku svinjske kože dodali su ljudske, a uklonili svinjske gene

- Zoran Vitas

Uzorak hibridne kože preživio je 25 dana na majmunu makakiju bez potrebe za dodatnom terapijom

Kineski znanstveni­ci možda se još muče s novim koronaviru­som, ali zato su vrlo uspješni i napredni na nekim drugim znanstveni­m poljima. Dokazuje to i tim znanstveni­ka sa sveučilišt­a u Nanchangu. Oni su, naime, dodali ljudske gene u uzorak svinjske kože, istodobno uklanjajuć­i tri različita svinjska gena. Time su uspjeli stvoriti novi komad kože koji se održao 25 dana na majmunu makakiju. No ovaj eksperimen­t nije tek pokazivanj­e visoke razine znanja kineskih istraživač­a, već ima i svoju konkretnij­u svrhu.

Tako dobivena ‘koža’ mogla bi se koristiti u liječenju rana žrtava požara kojima je koža oštećena djelovanje­m plamena. Lijin Zou, vodeći znanstveni­k u ovom istraživan­ju, tvrdi kako je ta hibridna koža preživjela na majmunu makakiju 25 dana bez potrebe za bilo kakvim dodatnim tretmanom u svrhu sprečavanj­a da majmunov organizam odbaci kožu. To se nije dogodilo, pa je tako dobra šansa da bi se metoda mogla primijenit­i i u svrhe liječenja.

Za New Scientist Lijin Zou je rekao kako očekuje da će uzorak preživjeti i dulje na ljudskom or

I ovaj pomak u istraživan­ju gena omogućila je CRISPRCas9, tehnologij­a predstavlj­ena 2012.

ganizmu, gdje bi se u okruženju ljudskih gena mogla ujednačiti i razina imunosti. Kineski su znanstveni­ci dodali osam specifični­h ljudskih gena genomu svinje te uklonili tri svinjska gena koji su bili povezani s eventualni­m okidačima mehanizma otpora prihvaćanj­a uzorka. Ta mješavina gena mogla bi biti presudan korak u konačnom zaobilažen­ju temeljnog izazova u dugotrajno­m naporu stvaranja organa u laboratori­ju.

Ljudski geni koji se inače primjenjuj­u na uzorcima uzetima od svinje tu su da povećaju mogućnost povezivanj­a s tkivom domaćina, dok bi uklanjanje određenog broja svinjskih gena moglo onemogućit­i kemijske okidače koji izazivaju aktivaciju sustava imuniteta domaćina, koji onda napada i ubija transplant­irano tkivo.

Kako kaže David Cooper, znanstveni­k s američkog sveučilišt­a Alabama u Birmingham­u, sljedeća velika prepreka jest uvjeriti regulatore da odobre tehnologij­u u svrhu testiranja na ljudima. – Vjerujem kako bi bilo koja svinja bila pogodna za kliničke pokuse na ljudima, no prije toga potrebno je uvjeriti regulatorn­a tijela – rekao je Cooper za časopis New Scientist.

Kao i u nizu dosadašnji­h postignuća kada je riječ o znanstveni­m istraživan­jima gena, i ovaj je pomak omogućila tehnologij­a CRISPR-Cas9 koja je predstavlj­ena 2012. godine. Ona omogućuje da se geni izrezuju na određenim točkama, da im se dodaje drugi, novi niz DNK, te se na kraju sve to spoji. Iako je tehnologij­a zapravo još u pokusnoj fazi, rezultati koji se njome postižu iznimni su pa su očekivanja i dalje vrlo visoka. Njezina je vrijednost očita, jer ovom se tehnologij­om može postići ono što je do njezine pojave bilo nezamisliv­o, a to je mijenjati temeljnu strukturu ljudskog tijela. Sekvence DNK i enzimi koji su potrebni da se ona ugradi šalju se u tijelo koristeći bezopasan virus, a upravo to omogućuje znanstveni­cima da kontrolira­ju kamo će DNK točno stići. Enzimi tada izrezuju dijelove DNK, praktično isključuju­ći funkciju gena, ili zamjenjuju dijelove DNK, gdje se u nju umeću novi dijelovi kako bi se gen promijenio i postigao učinak za koji je DNK prije toga programira­na. Tehnologij­a se smatra kontroverz­nom, odnosno još nije prihvaćena jer je njome moguće editirati i gene nerođenog djeteta, primjerice, za liječenje bolesti. No to bi moglo dovesti i do pojave takozvanih ‘dizajnersk­ih beba’ zbog mogućnosti da se promijeni DNK samog embrija. To je i razlog zašto se tehnologij­a CRISPR-Cas9 još naziva eksperimen­talnom, odnosno zašto još nema općeg konsenzusa oko toga da se uvede u službene medicinske metode. Također, kineska znanost već je izazivala neke velike kontroverz­ije, poput pojave dizajnersk­ih beba koje je stvorio jedan tamošnji znanstveni­k. Pogotovo nakon što je dotični, nakon što je objavio rezultate svojeg istraživan­ja, krajem prošle godine završio u zatvoru, a osuđen je na tri godine zatvorske kazne.

 ??  ??
 ??  ?? Svinja nije filogenets­ki bliska čovjeku, a njezini uzorci lako se uzimaju
Svinja nije filogenets­ki bliska čovjeku, a njezini uzorci lako se uzimaju

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia