COVID-19 neće nestati kao SARS
Puno pitanja, a malo odgovora, posebice onih provjerenih i vjerodostojnih. Jedan od čimbenika širenja panike u slučaju koronavirusa svakako je nedostatak informacija te su stoga za Večernji list odgovore na pet važnih pitanja o ovoj zarazi dali vodeći hrvatski znanstvenici.
Koje su sličnosti i razlike između COVID-19 i virusa gripe?
Usporediti koronavirus i virus gripe jest kao usporediti tigra i morskog psa. Razlike u izgledu i životnom stilu su znatne, ali oboje su opasni jer vam mogu naškoditi, pa vas čak i ubiti. I SARS-CoV-2 i virus gripe su zoonoze, to jest infekcije koje se inače razmnožavaju u nekoj životinji, koja služi kao prirodni rezervoar, ali su u stanju preskočiti na čovjeka ako dođe do mutacija povoljnih za virus. Zbog brze evolucije, svake se godine virus gripe toliko promijeni da nam treba novo cjepivo. SARS-CoV-2 je sasvim novi virus i mnoge toga tek upoznajemo o njemu. Ipak, kao i svaki drugi koronavirus, ima stabilniji genetski kod i stoga se nadamo da će ovom virusu biti teže mutirati kako bi izbjegao imunološki nadzor i cjepivo – jednom kada ga uspijemo razviti. Virusi se razlikuju na molekularnoj razini, što znači da lijekovi i cjepiva koji djeluju protiv virusa gripe ne mogu djelovati protiv SARS-CoV-2.
Najveća je razlika brzina prijenosa jer virus gripe ima kraće vrijeme inkubacije (oko tri dana) nego COVID-19, tj. koronavirus (pet-šest dana), što znači da se prenosi brže. Nadalje, djeca su vrlo podložna infekcijama virusom gripe, dok podaci za COVID-19 upućuju na to da su djeca manje podložna. Oba se virusa prenose kontaktom i imaju slične simptome jer uzrokuju respiratorne probleme. Dosadašnja su istraživanja pokazala da su u slučaju infekcije COVID-19 80% blage i asimptomatične, oko 15% njih vrlo su opasne (pacijenti trebaju udisati kisik), a 5% njih kritične su infekcije (zahtijevaju respirator). Upravo je postotak opasnih i kritičnih pacijenata veći nego kod pacijenta zaraženim virusom gripe. Nadalje, prvi izvještaji pokazuju da je mortalitet od COVID-19 oko 3,4%, dok je taj postotak za virus gripe oko 0,1%. No, htio bih naglasiti ono što je već spomenuo akademik Igor Rudan: postotak koji je WHO objavio predstavlja broj umrlih među svim potvrđenim zaraženima. Oni su, pak, podskup najtežih mogućih pacijenata koji imaju najgoru moguću prognozu. Kolika je stvarna stopa smrtnosti među svim zaraženima, to još nije poznato, niti možemo znati jer će trebati provesti posebne studije. No, prema svemu što znamo o epidemiologiji, ta bi brojka morala biti od 0,5 do 1%, a možda i znatno manja.