Večernji list - Hrvatska

Uključit ćemo se u kliničko ispitivanj­e lijeka Remdesivir­a

- Denis Romac, Romana Kovačević Barišić

Lauc: Virusi koji uzrokuju COVID i gripu su RNK virusi, što znači da njihova genetička informacij­a nema „rezervnu“kopiju i rezultira time da se puno brže mijenjaju nego DNK virusi. Oba virusa imaju membransku ovojnicu koja sadrži velik broj glikana, koji im omogućavaj­u različite strategije ulaska u stanicu i izbjegavan­ja imunog odgovora. Kao što postoje jako različiti sojevi gripe, tako postoje jako različiti koronaviru­si. Procjenjuj­e se da je oko trećine običnih prehlada uzrokovano koronaviru­sima i vjerojatno je više-manje svatko prebolio neki koronaviru­s. Na žalost, prije nekoliko godina pojavili su se puno opasniji sojevi koji se spuštaju puno dublje u pluća i izazivaju težu kliničku sliku.

COVID-19 i influenza virus imaju drugačije karakteris­tike te imaju sasvim drugačiji životni krug, repliciraj­u se na drugačiji način i imaju drugačije karakteris­tike, što se tiče zaraznosti i simptoma koje uzrokuju. COVID-19 uzrokuje jače probleme s plućima i zbog toga je opasniji i češće se o pacijentim­a treba brinuti u bolnicama.

Čičin-Šain: Pandemija se proglašava kada se neki virus nekontroli­rano širi kroz veći broj regija u svijetu. Ti su uvjeti već ostvareni i stoga bi bilo logično proglasiti pandemiju kako bi vijeće UN-a mobilizira­lo dodatna sredstva za njezino suzbijanje. To se još nije dogodilo, što bi moglo biti odraz nedostatka političke volje i odgovornos­ti, pogotovo velikih sila, kod kojih još nije registrira­no širenje virusa u većem opsegu.

Mišljenja sam da se epidemija još uvijek može suzbiti te da bi bilo preuranjen­o proglasiti pandemiju iako COVID-19 ima taj potencijal. Pandemija nema nikakve veze s težinom bolesti, već s njenim geografski­m širenjem i, prema WHO-u, proglašava se tek kada se nova bolest, za koju ljudi nemaju imunitet, širi svijetom izvan svih očekivanja.

Proglasili mi pandemiju ili ne, nema nikakve dvojbe da svjedočimo pandemiji s kakvom se do sada nismo susreli. Prvi put u globalizir­anom svijetu imamo virus koji je jako infektivan, a nosi ozbiljne rizike za komplikaci­je i svijet se naprosto ne zna s time nositi.

Vjerojatno neće biti tako drastičnih razlika na razini naših priprema da reagiramo na širenje virusa bez obzira na to proglasi li se pandemija ili epidemija.

Čičin-Šain: Razne su zemlje različito reagirale pa je teško dati jasan odgovor. U Njemačkoj su prvi slučajevi zabilježen­i ranije nego u mnogim drugim zemljama, ali se zaraza širi polako i još nije došlo do smrtnih slučajeva.

U Americi je došlo do većih propusta.

Mislim da su mnoge zemlje Zapada na vrijeme shvatile opasnost od COVID-19, a Italija, po mom mišljenju, nije. Želio bih pohvaliti cjelokupan hrvatski tim, ministra zdravstva Vilija Beroša te izvrsnu stručnjaki­nju prof. Alemku Markotić, koji su do sada na vrlo profesiona­lan i kvalitetan način epidemiju u Hrvatskoj sveli na minimum.

Mislim da su znanstveni­ci vrlo brzo shvatili potencijal­ne rizike, no na žalost političari uglavnom ne slušaju znanstveni­ke. Najbolji je primjer SAD, gdje je neodgovorn­a antiznanst­vena politika trenutačne administra­cije zavukla glavu u pijesak i mislila da im se ništa neće dogoditi. Sada kada su konačno počeli provoditi testove, shvatili su da im se bolest proširila cijelom zemljom i da je više nije moguće zaustaviti. Bojim se da je slična situacija i kod nas jer testiramo samo kontakte potvrđenih slučajeva. Mentalitet je u Hrvatskoj takav da će ljudi skrivati informacij­u koja bi im mogla naškoditi, primjerice da moraju u karantenu. S obzirom na intenzitet kontakata između Italije i Hrvatske, bojim se da i ovdje postoje stotine zaraženih.

Mislim da su mnogi ljudi shvatili i upozoraval­i na mogućnost pandemijsk­og širenja, ali je teško uspostavit­i mjere koje negativno utječu na ekonomiju prije nego što je očito o kakvoj se situaciji radi. Kada postane očito da se virusna bolest širi, onda smo možda već zakasnili pa su šanse da se širenje zaustavi sve manje.

Čičin-Šain: Ne mislim da je u Italiji došlo do grubih propusta medicinske struke, a siguran sam da tisuće zdravstven­ih radnika vrlo ozbiljno i odgovorno pristupaju tom problemu. Odgovor na pitanje zašto se virus toliko brzo proširio kroz Italiju teško je dati i možemo samo nagađati. Primjerice, da je epidemija tamo krenula puno prije, prije nego što smo je bili svjesni u Europi, ali i da se virus brzo proširio zbog običaja (na primjer, da se prijatelji grle i ljube).

Naši su susjedi ovdje potpuno zakazali. Zašto? Zato što je tzv. superpreno­sitelj koji je prvi obolio inficirao svoju trudnu ženu, dva doktora, stariju ženu koja je umrla i najmanje još devet osoba jer ga liječnici nisu testirali za njegova prvog posjeta bolnici. Taj superpreno­sitelj išao je u bolnicu tri puta sa simptomima sličnim prehladi prije nego što su ga testirali na COVID-19. Čak je i talijanski premijer prije nekoliko dana okrivio neimenovan­u bolnicu na sjeveru Italije za seriju poteza koji su na kraju doveli do “eksplozije” infekcija.

Mislim da je Italija samo imala nesreću da se bolest tamo počela širiti kroz bolnički sustav, tako da je među zaraženima velik broj starijih i bolesnih ljudi.

Mislim da Italija jest zakazala. U tamošnjoj industriji odjevnih predmeta radi velik broj radnika iz Azije. Iako je Italija zabranila direktne avionske veze s Kinom, nije inzistiral­a na tome da radnici ostanu u kućnoj karanteni. Trenutačno su ekonomske posljedice za Italiju enormne.

Čičin-Šain: Teško je predvidjet­i kada će doći do raspleta situacije jer to ovisi o stvarima koje se još mogu dogoditi. Nije jasno u kojoj će se mjeri sredstva za suzbijanje epidemije intenzivir­ati, hoće li doći do brzog razvoja neke efikasne terapije, niti hoće li virus dodatno mutirati i time dobiti neka nova svojstva koja bi mogla pogodovati njegovu širenju. Prilično je nezahvalno predviđati može li doći do kronifikac­ije infekcije, ali s obzirom na iskustva s drugim koronaviru­sima, to mi se ne čini vjerojatni­m.

Mislim da će COVID-19, kao i mnogi drugi koronaviru­si, s vremenom nestati jer svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Što se tiče cjepiva, mislim da ćemo morati pričekati još najmanje dva-tri mjeseca dok se ne budu testirala u kliničkim studijama, a mogu proći i do dvije godine dok cjepiva ne dođu na tržište jer moraju proći kroz tri faze kliničkih istraživan­ja.

Mislim da se ovaj virus previše proširio da bi mogao nestati onako kako je nestao SARS. Eventualno kada bi cijeli svijet primijenio drastične mjere poput Kine, no to nije realno očekivati. Vjerojatni­je je da se moramo naviknuti da će nam, osim sezonske gripe, svake godine prijetiti i COVID-19. Sreća u nesreći jest da se čini da ovaj virus ipak nema tako strašne posljedice.

Tijekom evolucije stalno su nas napadali virusi, a svakome od nas je najbolja obrana naš imuni sustav. Cjepivo, na žalost, ne možemo očekivati još najmanje godinu dana, a i kada bude razvijeno pitanje je koliko će biti učinkovito. Čak i kod gripe koju istražujem­o desetljeći­ma, svake godine moramo raditi nova cjepiva i ona su nekad učinkovita, a nekad baš i ne.

Ako se COVID-19 proširi iznad neke mjere, postoji mogućnost da postane pandemija koja će “kružiti” zemljom poput gripe. Nadajmo se da će cjepivo uspjeti eliminirat­i virus prije nego što se razvije velik broj raznih podvrsta koronaviru­sa koje naše tijelo neće prepoznava­ti. pokazalo da je pozitivna. Zaražena žena nalazi se u izolaciji u ljubljansk­oj infektivno­j klinici. Zanimljivo je da je od utorka tražila savjet liječnika zbog svog stanja, no odgovoreno joj je da testiranje na koronaviru­s nije potrebno s obzirom na to da nije imala temperatur­u. Onda se u subotu sama uputila na hitnu pomoć u Izoli, odakle su je vozilom hitne pomoći uputili u infektivnu kliniku u Ljubljani.

Zbog takvih informacij­a i relativno malog broja testiranih (784 do subote) neki u Sloveniji vjeruju da je broj zaraženih zapravo veći. Odlukom vlade Marjana Šareca na odlasku, kojoj neki prigovaraj­u da je “prespavala” ključno razdoblje borbe protiv koronaviru­sa, zabranjene su sve priredbe u zatvorenim prostorima s više od 500 sudionika. Za Metliku, u kojoj je registrira­n zaraženi liječnik, zdravstven­e vlasti preporučuj­u izbjegavan­je bilo kakvog druženja ljudi i odgodu privatnih zabava. Šarecova vlada predlaže potpunu zabranu posjeta u domovima za starije osobe, a natjecanje u skijaškim skokovima na Planici i svjetski kup u Kranjskoj gori vjerojatno će se održati bez publike. Premijer buduće vlade Janez Janša poručio je građanima putem Twittera da više borave u prirodi. “Prekasno uvođenje potrebnih mjera može nas stajati života i velike materijaln­e štete i zato je bolje donijeti neku mjeru previše nego premalo”, poručuje Janša.

 ?? VJERAN ŽGANEC ROGULJA/PIXSELL ?? VARAŽDIN Zaštitne maske u bolničkom krugu, gdje se liječi četvero zaraženih koronaviru­som
VJERAN ŽGANEC ROGULJA/PIXSELL VARAŽDIN Zaštitne maske u bolničkom krugu, gdje se liječi četvero zaraženih koronaviru­som
 ??  ?? Štagljar:
Štagljar:
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia