VEČERNJAKOVE ZVJEZDICE
Probajte crnu pizzu s aktivnim ugljenom
Iako najveći dio serije nije sniman kod nas u gradu, favoriziramo te likove jer su Srednjaki iz serije zapravo bili Ludbreg. Kad je Dudek biciklom išao u Srednjake, vidjele su se vizure našeg grada. Ludbreg je glumio Srednjake. U Ludbregu se, zahvaljujući i vrlo aktivnoj knjižnici, puno radi na očuvanju kajkavštine. Gruntovčani, da bude jasno, imaju svoj poseban kajkavski jezik kakav se ne govori ni u jednom selu, već su ga za snimanje osmislili tako da funkcionira tako da ga što više ljudi u državi razumije. Imamo Kešnerijadu na proljeće, pa u jesen Dane kajkavske komedije u spomen na Kerstnera, koji traju četiri dana i okupe po 20-ak amaterskih skupina. Imamo i Dane Bože Hlasteca, književnika koji je pet knjiga objavio za života, a jedno posmrtno. I u školama se potiče djecu da pišu na kajkavskom i obrađuju likove iz Gruntovčana – ponosno će Horvat koji je, kaže, po prirodi i sam kreativac.
Sve ga zanima. Bavi se grafičkim dizajnom, plesao je 20 godina u KUD-u, glumio i svirao. Našao se i u fotografiji, pisanju i – bonsaiju. – Upravo smo ovih dana osnovali udrugu uzgajivača bonsaija za sjeverozapadnu Hrvatsku, sa sjedištem u Ludbregu. Ima nas 11, pet osnivača i još šest koji su se učlanili. Idemo na omasovljenje članstva – najavljuje Horvat. Za izradu minijaturnih stabala
Ludbreg je domaćin popularnog Festivala kajkavske komedije “Dani Mladena Kerstnera”, koji je pokrenuo Centar za kulturu i informiranje. Dosad je gostovalo 157 glumačkih družina s 1410 glumaca amatera
TRČANJE – Ludbreg ima jednu od najljepših staza za trčanje u Hrvatskoj koja je idealna za upoznavanje tog kraja. Svake godine organizira se atraktivna utrka Crazy Hill Trail
MANIFESTACIJE – Ludbrežanima je najteže zadržati goste da ostanu dulje od nekoliko sati. Vapi za kvalitetnijim hotelskim smještajem i seoskim gospodarstvima u kojima bi posjetitelji prenoćili, a noćni život gotovo da ne postoji koriste autohtone vrste poput javora (ne japanskog!), graba, bukve i breze. Kad bolje razmislimo, i pametno solarno drvo za punjenje mobitela postavljeno usred grada prije nekoliko godina podsjeća nas sad nekako na bonsai. Ludbreg je, treba to reći, i grad cvijeća, poznat po sajmu od kojeg je, hvale se, veći samo Floraart u Zagrebu. Građani su ponosni na svoj grad koji je, prema maštovitoj legendi, ime dobio po vinogradarki Ludbergi koja je potjerala samog Nečastivog pomoću drvenog križa koji je zabila u zemlju takvom snagom da je na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina, od koje je ostao samo vulkanski otočić Antipodes.
Neki imaju i ludbrežanstvo
– Ja sam rođen u Ludbregu i čini mi se da sam prvi izmislio termin ludbrežanstvo, po uzoru na državljanstvo. Ovdje u Ludbregu 50-ih ili 60-ih godina imali smo rodilište i nekoliko generacija nas rođeno je baš tu. Naša djeca danas se rađaju u Koprivnici ili Varaždinu, ovisi kamo tko potegne – kaže. Djetinjstvo u Ludbregu ostavilo mu je lijepe uspomene. Družili su se više nego što se klinci druže danas u vrijeme tehnologije i mobitela.
– Kino je srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom obvezno bilo puno do posljednjeg mjesta. Visjeli smo iz kina van koliko nas je bilo. Kino je radilo u sklopu Narodnog sveučilišta koje se kasnije pretvorilo u Pučko otvoreno učilište, a potom u Centar za kulturu i informiranje. Još i danas imamo originalne drvene stolice na preklop na kojima sam sjedio kao klinac – napominje. Ludbreg je poznat i po kulturi. Iz tog su dijela Podravine operni pjevači Barbara Othman i Tomislav Mužek. Ludbrežani će za deset dana proslaviti svoj Dan grada, prema dokumentu pape Leona X. iz 19. ožujka 1513. godine, kojim je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove.
Gradić u Varaždinskoj županiji, s oko 9200 stanovnika, goste priziva i baroknim dvorcem Batthyany u kojem radi restauratorski centar, blizu kojeg su postavljene i neobične kamene kugle, za koje arheolozi kažu da su stare 65 milijuna godina. Nastale su taloženjem pijeska i utiskivanjem u stijenu, a pronađene su tijekom izgradnje šumskih puteva. Spoj povijesti, vjerskih sadržaja, legendi i moderne tehnologije, to je Ludbreg. Za nekoga centar svijeta. Za Aleksandra posebno jer, kako piše: “Nijednog grada nemam tak rada, Ludbreg je celoga sveta sredina”.
Da u Ludbregu znaju iskoristiti popularnost serija nastalih iz pera njihova sugrađanina Mladena Kerstnera, govori i pivnica i pizzerija u samom središtu grada, nazvana jednostavno – Mejaši. Pivnica ima idealnu lokaciju u “centru svijeta”, s pogledom na glavni trg, uz svetište u kojem se čuva relikvija Predragocjene Krvi Isusove. Tuda u rujnu prođe više od 200.000 ljudi. Nudi uglavnom jela s roštilja na drveni ugljen, neizostavne lignje i pizze iz krušne peći. Kuhar Matija Ljubas ispekao je baš pizzu koja se zove, a kako drukčije nego “Mejaši”, sa špekom, češnjovkama, jajima, svježom paprikom... U ponudi imaju i crnu pizzu s dodatkom aktivnog ugljena. – Da, naručuju je ljudi, često iz znatiželje, da probaju neobičan sastojak – kaže nam konobar. Pivnica nudi (pre) malo domaćih jela koja bi se mogla nazvati autohtonima i vezati uz ludbreški i podravski kraj. Na pitanje ima li u ponudi kakvo takvo jelo za preporuku, konobar je rekao da nema. Uz lokaciju, najveća je prednost pivnice interijer u rustikalnom stilu, s robusnim drvenim namještajem i zidovima od opeke. Cijene su u tom nepretencioznom ugostiteljskom objektu za svaki džep.
Usred glavnog trga ispisana je brojka 66,18 – rezultat s kojim je Sara Kolak osvojila zlatnu medalju na OI u Riju 2016. Od tada je njezini sugrađani zovu “ludbreško čudo 21. stoljeća”
Izbor i kvaliteta jela ........
Izbor i ponuda pića
Posluga i ljubaznost
Dojmovi i prostor ukupno 80-87 bodova 80-87 bodova