Prilika da kupci dobiju domaće
Otkup viška mlijeka, uvjet javne nabave 60% hrvatskih proizvoda
Mjere su dobre, ali su više kozmetičke. S obzirom na ogromne gubitke u sektoru koji grca u viškovima koje nismo uspjeli prodati, očekujemo i nadoknadu šteta, kakvu ovih dana druge EU zemlje isplaćuju svojim proizvođačima, komentar je Darka Celovca, predsjednika Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef, na drugi krug mjera Vlade planiranih u poljoprivrednom sektoru. Za prevladavanje krize, koju je koronavirus dodatno produbio u hrvatskoj poljoprivredi i “upozorio” na staru boljku ovisnosti o hrani iz uvoza, Vlada je jučer, podsjetimo, najavila interventni otkup 500 tisuća litara viška mlijeka koji male mljekare više nisu u stanju otkupljivati na terenu, potpore za biljnu i stočarsku proizvodnju vrijedne 53 milijuna kuna te uvjet otkupa najmanje 60% domaćih proizvoda kod javne nabave kako bi se olakšala prodaja i premostili otežani uvjeti trženja proizvođačima, pri čemu će se obavezno primjenjivati i kriteriji svježine proizvoda, kratkog opskrbnog lanca, sezonalnosti…
Radi se i digitalna tržnica
Celovec kaže kako je sretan što im se u međuvremenu uveo i moratorij na kredite, poreze, dok je javna nabava na tragu njihovih traženja da se na javnim nabavama uvjetuje i 100 posto domaće robe, posebice ako je riječ o junećem mesu kojega je dovoljno za potrebe domaćeg tržišta.
– Ovih se dana događa da je zbog koronavirusa stala prodaja naše junetine za Italiju, koja čini trećinu proizvodnje, dok na domaće tržište i dalje stižu ogromne količine mesa iz uvoza po cijenama kojima domaći proizvođači ne mogu konkurirati. Zbog svega toga, mi smo u ovom trenutku najpogođeniji sektor u hrvatskoj poljoprivredi, a kako ministarstvo nije stalo iza nas, na farmama trenutačno imamo oko 6000 neprodanih grla junadi – objašnjava Celovec, ističući kako se nada da će se s javnom nabavom riješiti viškova. No samo ako se uvedu striktna pravila o hrvatskom proizvodu, uzgojenom na hrvatskim poljima i na hrvatskim farmama, a ne kako se već događalo – da to bude hrvatski proizvođač s uvoznom sirovinom. No i kad se riješi taj višak, i dalje im ostaju gubici zbog zatvorenog talijanskog tržišta.
Predstavljajući interventan otkup viška mlijeka vrijedan 2,5 milijuna kuna, ministrica poljoprivrede Marija Vučković jučer je kazala kako se ta izvanredna mjera odnosi na pomoć malim mljekarama koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje, a takvih je 28. S obzirom na otežan pristup tržnicama i nemogućnost prodaje takvih mljekara u specijaliziranim zatvorenim subjektima došlo je, ustvrdila je, do određenih viškova, a kako su skladišta već puna, otkupljeni viškovi ustupit će se ovlaštenim posrednicima u lancu doniranja hrane. Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i proizvođača mlijeka Cromilk, kaže kako su sve donijete mjere dobre i sigurno će se iskoristiti, posebice po pitanju malih prerađivača mlijeka koji u otkupu mlijeka sudjeluju s 8%. Što se tiče interventnog otkupa voća i povrća, ministrica Vučković jučer je rekla kako se voćarima i povrćarima za sada nastoji pomoći kroz suradnju s trgovačkim lancima. U svrhu plasmana poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te rješavanja tržišnih poremećaja radi se i na nacionalnoj online platformi, odnosno digitalnoj tržnici. Na njoj će ponuditelji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izlistavati svoje proizvode i na taj način olakšati javnim naručiteljima pronalaženje dobavljača te kupnju domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Spašavanje OPG-ova
– S usvojenim Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je pak održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sjemena, proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva. Tako ćemo osigurati kontinuiranu opskrbu stanovništva hranom i potporu primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 – kazala je ministrica, ističući kako radi na pronalaženju dodatnih rješenja kojima će se očuvati likvidnost, radna mjesta te sigurnost prehrambenog i opskrbnog lanca.
Mladen Jakopović, predsjednik HPK, upozorava kako Vlada ne koristi poljoprivredni sektor kako bi ublažila gubitak radnih mjesta i likvidnost. Komora je, tvrdi, tražila isplatu punog iznosa potpora do 15. travnja, interventni otkup žitarica kako bi se osigurala stabilnost u slučaju prehrambene krize (za ljude i za stočarski sektor), potpore za sjetvu i rasadni materijal koja je u tijeku i da se kroz istu pokušaju povećati prinosi (žitarica, povrća).
– Isto tako tražili smo proizvodno vezana plaćanja za peradarstvo, jačanje sektora svinjogojstva i ovčarstva, plasman naše junetine na naše tržište i pomoć našim cvjećarima, otvaranje tržnica te privremenu zabranu uvoza zbog nelojalne konkurencije – tvrdi Jakopović te dodaje kako bi sve te mjere generirale najmanje 5 milijardi kuna dodatnih sredstava u proračun.