Nacionalizacija 2. stupa loša ideja, bolje da mirovinski fondovi ulažu u poduzeća

Devizne rezerve središnje banke i imovina mirovinskih fondova drugog stupa jedno su vrijedno obiteljsko zlato s kojim je Hrvatska dočekala koronakrizu. Iz rezervi su dosad potrošene 2,2 milijarde eura da bi se sačuvao tečaj, a sve glasnije spominje se i aktiviranje imovine drugog stupa. Ideje su razne, od starog prijedloga da se potpuno nacionalizira imovina drugog stupa, odnosno da se taj novac prebaci u proračun, a država preuzme jamstvo za isplatu svih mirovina u budućnosti, do toga da se taj kapital iskoristi na neke druge načine. Jedan je, primjerice, za kreditiranje države, jer bi fondovi drugog stupa državi mogli ove godine posuditi 20-ak milijardi kuna. Druga je opcija da se obustavi uplata u drugi stup (od čega bi bila mala financijska korist jer većina tvrtki ionako neće plaćati doprinose), treća da se taj novac iskoristi za ulaganje u strateške tvrtke i projekte. Ante Žigman, prvi čovjek Hanfe, institucije koja nadzire rad mirovinskih i investicijskih fondova, burzi i osiguravatelja, odbija prijedloge za ukidanje drugog stupa i kaže da su mirovinski fondovi golem potencijal za našu ekonomiju, posebno u izvanrednim okolnostima, sa 106 milijardi kuna u drugom i oko šest milijardi kuna u trećem stupu. – Ideja tzv. nacionalizacije, odnosno prebacivanja imovine drugog stupa u proračun, ne bi bila dobra i ne bi ništa riješila. Kad bi primaran razlog bilo smanjenje javnog duga, onda treba naglasiti da se javni dug statistički ne bi smanjio jer bi

ostala obveza države prema onima koji imaju imovinu u drugom stupu. U tom bi se slučaju samo promijenio nositelj duga – kaže Žigman. Mirovinske su fondove spominjali i neki dužnosnici, a Žigman kaže da se oni mogu iskoristiti na puno kvalitetniji način za smanjenje javnog duga i poticanje gospodarskih subjekata.

– Danas sva poduzeća u kojima mirovinski fondovi imaju veće udjele, kao što je Podravka i drugi, mogu očekivati da će mirovinski fondovi biti spremni dokapitalizirati i time ubrizgati likvidnost u poduzeća u kojima imaju udjele. Stoga šire uključivanje mirovinskih fondova u javna poduzeća sigurno može pomoći rasterećenju državnog proračuna, smanjenju javnog duga i jačanju tih poduzeća – kaže Žigman. Hanfa je jučer odobrila prospekt za osnivanje Stabilizacijskog fonda u koji bi ponajprije ulagali mirovinski fondovi. Žigman kaže da novi fond treba stabilizirati i sačuvati vrijednost državnih obveznica u slučaju izvanrednih okolnosti i paničnog povlačenja udjela u investicijskim fondovima, zatim potrebe za likvidnosti kod društava za osiguranje i drugim nebankarskim financijskim institucijama. – Druge varijante uključivanja mirovinskih fondova u ovim izvanrednim okolnostima ovise o resornim ministarstvima – kaže Žigman.