Kako sačuvati dobre rezultate i što prije izići iz karantene
U ‘izlaznoj strategiji’ planirat će se ‘suživot’ s virusom, otežavati mu širenje, ali dopuštati ‘tinjajuću’ zarazu s dvoznamenkastim brojevima novozaraženih
Hrvatska je u fazi “prve supresije virusa”, koju treba provesti odlučno kako bi se dovršila što brže. Cilj je broj zaraženih s nekoliko tisuća smanjiti na manje od stotinu. Nitko ne želi ostati u izolaciji ni dana dulje nego što je to potrebno, ali zbog eksponencijalne naravi rasta bitno je i da broj zaraženih nakon izolacije ne bude prevelik, jer opet bi mogao brzo rasti.
Hrvatska bi tada morala uvesti niz mjera kako bi se virusu otežalo širenje, kako bi se broj novozaraženih održavao na brojkama manjima od stotinu, piše znanstvenik
Igor Rudan u svojoj najnovijoj analizi. Broj novozaraženih iz dana u dan ostaje dvoznamenkast, a u mnogim je drugim državama četveroznamenkast, što pokazuje koliko je rani odgovor Hrvatske u prvih nekoliko koraka bio dobar.
U idućem koraku morat ćemo se što prije izvući iz izolacije i naučiti živjeti s virusom.
To će uključivati kombinaciju nekoliko mjera za usporavanje širenja virusa. Najprije, građani će sami usvojiti održavanje razmaka, prekrivat ćemo nos i usta, nositi rukavice te se ponašati odgovorno. Zatim, povećat će se kapaciteti za testiranje kako bismo aktivno tražili zaražene te ih izolirali.
Ostaje i nada da će se tijekom toplijeg vremena virus ipak barem sporije širiti, ako ne nestane. Vjerojatno će se razviti tehnološka rješenja za brzu identifikaciju i izolaciju kontakata zaraženih. Inovativna rješenja mogla bi uključivati i “razdjeljivanje” stanovništva na nekoliko odvojenih podskupina kako bi se “razrijedila” populacija dostupna virusu.
To je liderima zemalja zapada bilo prilično jasno, zato su mnogi među njima ubrzano tražili i neki svoj, treći pristup. No, jedino što bi, sasvim sigurno, bilo još gore od ova dva ekstremna scenarija jest krenuti u borbu s virusom jednim, pa nakon nekoliko tjedana promijeniti mišljenje i prijeći na drugi pristup. Dosljedno pridržavanje prvoga rješenja barem bi spasilo maksimalan broj ljudskih života, iako samo privremeno, ali bi pritom znatno naštetio ekonomiji. Dosljedno pridržavanje drugog rješenja sačuvalo bi ekonomiju i način života, ali uz značajne žrtve koje je iznimno teško procijeniti. No, krene li se jednim putem, pa nakon nekoliko tjedana prijeđe na drugi, tada će sigurno stradati i ekonomija, a i žrtve će biti prilično velike. Dakle, vlade su se suočile s dva naizgled vrlo loša rješenja i trećim, srednjim putem, koji je bio još i bitno gori.
Ljudi su uvijek kreativni i snalažljivi
Srećom, suočeni s ovakvim teškim izazovima tijekom povijesti, ljudi su uvijek pokazivali kreativnost i snalažljivost. Zato smo, vjerojatno, jedina ljudska vrsta od njih barem desetak koja je do danas uopće uspjela preživjeti. Najprije je Kina svojim drastičnim mjerama pokazala da se epidemija može suzbiti unutar nekoliko tjedana, a zatim održavati tinjajućom. Iduća jako