Izvođači za obnovu od potresa birat će se po Zakonu o javnoj nabavi
Zakon o obnovi ide u redovitu proceduru i u Saboru će biti u rujnu, Plenković želi konsenzus svih zainteresiranih
Nova Vlada održala je jučer svoju prvu sjednicu, na kojoj je, među ostalim, utvrdila prijedlog zakona na temelju kojega će se provoditi obnova zgrada oštećenih u razornom potresu koji je proljetos pogodio Zagreb i okolicu.
Iako je bilo najava da bi se ovaj zakon mogao donijeti do 4. kolovoza, kada će se zastupnici razići na ljetnu stanku, on je Saboru poslan u prvom čitanju, a konačan tekst u Sabor će na prvoj sjednici nakon stanke, vjerojatno početkom rujna.
Odluku da ovaj zakon ide u redovitoj, a ne hitnoj proceduri premijer Andrej Plenković obrazložio je željom Vlade da se u raspravu uključe i saborski zastupnici kako bi se o obnovi Zagreba postigao konsenzus ne samo političkih stranaka nego i svih zainteresiranih dionika.
U odnosu na ono što je javnosti ljetos predočeno e-savjetovanjem, u tekstu je predviđena i precizna raspodjela troškova obnove za stambene zgrade i kuće u privatnom vlasništvu između države, lokalne samouprave i vlasnika.
Obnovu konstrukcije i protupotresna ojačanja država će tako financirati sa 60 posto, a Grad Zagreb i županije pogođene potresom te vlasnici s po 20 posto. U ovoj verziji Vlada je prihvatila i jednu od najvažnijih primjedbi na prvi nacrt zakona, a odnosila se na namjeru da se obnova nakon potresa provede bez primjene pravila o javnoj nabavi. U tekstu koji je jučer poslan Saboru izričito se, međutim, navodi kako se odabir graditelja i drugih sudionika u obnovi “obavlja na temelju zakona kojim se uređuje javna nabava”.
Programom mjera odredit će se, pak, najviše prihvatljive cijene usluga, radova i građevnih proizvoda.
Oštećeno 24.000 objekata
U odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, djelomično su promijenjene i odredbe koje se tiču prava vlasnika u zgradama i kućama koje je nemoguće popraviti i koje će se ukloniti. Tekst koji je prošao javno savjetovanje predviđao je, naime, da će vlasnicima takvih stanova odgovarajući stan u najam na neodređeno vrijeme osigurati Grad Zagreb ili država, uz obvezu prenošenja vlasništva. Prema novom prijedlogu, vlasništvo nad zemljištem na kojem je zgrada za rušenje moći će se prenijeti isključivo državi.
U obrazloženju zakona Vlada donosi i podatke o broju zgrada oštećenih u potresu pa navodi kako je do 15. lipnja za pregled prijavljeno 42.035 zgrada i kuća, a oštećenja su utvrđena na 24.000 njih. Pritom je utvrđeno da je 112, odnosno 5,72 posto zgrada neupotrebljivo, 4009 ili 20,6 posto privremeno neupotrebljivo, a 14.388 zgrada ili 73,68 posto upotrebljivo za stanovanje.
Šteta 11,5 milijardi eura
Procjena ukupne štete od potresa iznosi oko 11,5 milijardi eura, troškove obnove Vlada procjenjuje na 42 milijarde kuna, a financirat će se novcem iz državnog i županijskih, odnosno proračuna Grada Zagreba, ali i sredstvima iz drugih izvora. Obnovu će operativno provoditi Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji će obavljati stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje programa mjera obnove.
Osnivači Fonda su država, Grad Zagreb te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Fond će biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu, a prema riječima Andreja Plenkovića, predstavljat će svojevrsni “one stop shop” za sve informacije za građane pogođene potresom.
Plenković je podsjetio da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne popravke, 41 milijun kuna alociran je iz Fonda za kondenzacijske bojlere, a trošak smještaja građana stradalih u potresu u Studentskom domu Cvjetno preuzela je Vlada.
Dogovoren je i zajam sa Svjetskom bankom od 200 milijuna dolara, a razgovara se i s Razvojnom bankom Vijeća Europe o kreditu te je podnesen zahtjev za Europski fond solidarnosti, izvijestio je premijer.