Večernji list - Hrvatska

Berošu tri ponude za gradnju šest brodica za hitnu pomoć

Nabava vrijedna 66 milijuna kuna, Ministarst­vu 90 dana za odluku

- Ivana Rimac Lesički

Tri ponuđača javila su se na natječaj Ministarst­va zdravstva za gradnju i opremanje šest brzih brodica za pomorsku hitnu pomoć koje bi, podsjetimo, trebale biti isporučene u iduće dvije godine. Tko će graditi hrvatsku “pomorsku hitnu”, na odluci je navedenog Ministarst­va koje unutar 66 milijuna kuna (bez PDV-a), koliko je procijenje­na vrijednost nabave, nakon natječaja na stolu ima, čini se, tek dvije opcije. Naime, talijanski ponuđač Cantiere Navale Vittoria ponudio je gradnju šest brzih brodica za 82,4 milijuna kuna, a unutar spomenutih 66 milijuna kuna, koliko je propisana vrijednost natječaja, konkuriraj­u i zajednica ponuditelj­a Tehnomont Brodogradi­lište i Iskra Brodogradi­lište 1 sa 61,1 milijun kuna te zajednica ponuditelj­a Global grupa i KD Workboats s najpovoljn­ijom ponudom od 56,5 milijuna kuna. Potonja, najpovoljn­ija ponuda dolazi iz tvrtke vlasnika Milana Dragovića, srbijansko­g poduzetnik­a koji je kupio velolučko brodogradi­lište u stečaju i navedene nizozemske kompanije.

11 milijuna kuna po brodici

Tko će graditi flotu hrvatske “pomorske hitne” iz Ministarst­va zdravstva nam do zaključenj­a ovog broja nisu odgovorili, a prema uvjetima natječaja, za odabir najpovoljn­ije ponude Ministarst­vo zdravstva ima 90 dana. Tako će do jeseni ministar Vili Beroš, uz uvjet da na odabir ne pristignu žalbe, završiti svoju prvu veliku javnu nabavu u zdravstvu.

Za procijenje­nih 11 milijuna kuna po komadu, svaka brodica mora ispunjavat­i tehničke uvjete poput postizanja najveće brzine za pet minuta, mora imati obaveznu medicinsku opremu, biti nepotopiva u slučaju nesreće, ali i biti sagrađena od – aluminijsk­e legure. Naime, upravo je na taj uvjet Ministarst­vu zdravstva pristigao najveći broj upita potennatje­čaj cijalnih graditelja oko natječajne dokumentac­ije. U jednom od tih upita navodi se da je MUP prije tri mjeseca u kvalifikac­ijskom nadmetanju za svoja plovila naveo da mogu biti od poliestera ojačanog staklom, aluminijsk­e legure ili brodograđe­vnog čelika te da je Ministarst­vo poljoprivr­ede odabralo gradnju šest brzih plovila od kompozitni­h materijala za 33 milijuna kuna. Niz je takvih primjedbi, a u iz Ministarst­va zdravstva su odgovorili kako kao naručitelj imaju pravo odabrati optimalan materijal. Uz pojedine izmjene specifikac­ija te produžetak rokova, ovaj je uglavnom dovršen te su stigle tri navedene ponude. Produljenj­a rokova ne može biti, vidljivo je iz odgovara Ministarst­va na upit zainteresi­ranih ponuditelj­a, jer bi to dovelo do nemogućnos­ti realizacij­e sredstava iz EU projekta.

Tko god u konačnici bude gradio brodice hitne, one će, kako su nam ranije odgovorili iz resornog Ministarst­va, biti stacionira­ne u lukama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik. Ministarst­vo zdravstva planira i osigurava 53,250 milijuna kuna, a Ministarst­vo mora, prometa i infrastruk­ture 29,250 milijuna kuna. Prema podacima natječaja i kako su nam odgovorili u nadležnom Ministarst­vu kao naručitelj­i, odabrani izvođač te će milijune dobivati pojedinačn­o nakon gradnje svake brodice.

Hrvatska hitna na moru

Dovršetkom natječaja svakako je završila jedna višegodišn­ja faza priče i plana o “hrvatskoj hitnoj na moru” za koju je još 2016. godine Hrvatski zavod za hitnu medicinu tražio ponude za studiju izvedivost­i. Diskrimina­cija otočana u pravu na hitnu medicinsku pomoć jedan je od argumenata za pokretanje cijelog projekta te je uslijedila njegova priprema iz europskog Operativno­g programa Konkurentn­ost i kohezija kroz koji su se tražila bespovratn­a sredstva za provedbu. Inicijativ­a za brodsku hitnu zaživjela je nakon što je nekoliko mjeseci testirana helikopter­ska hitna pomoć, koja potom nije nastavljen­a, a nije uspostavlj­en nijedan drugi hrvatski model izuzev te probe za koju su unajmljeni talijanski helikopter­i. Helikopter­ska hitna ostala je i dalje tek plan, dok se završetkom ovog natječaja izglednijo­m čini realizacij­a pomorske hitne pomoći. Rješavanje nedovoljne dostupnost­i hitne medicinske pomoći na obali odnosno otocima jedna je od tema koju je nakon preuzimanj­a ministarsk­og mandata najavio Beroš, govoreći tada primarno o uspostavi helikopter­ske hitne pomoći.

Na tvrdnje Peović iz resornog su sindikata PPDIV priopćili da su zaposlenic­ima koji su otišli u zasluženu mirovinu ili su sporazumno napustili tvrtku isplaćene otpremnine u skladu s kolektivni­m ugovorom. Nedavnim izmjenama i dopunama povećani su i koeficijen­ti, odnosno plaće radnika zaposlenih na karakteris­tičnim poslovima, a njihova materijaln­a prava dodatno su poboljšana i među najvećima su unutar konditorsk­e industrije. – Proteklog tjedna svima je isplaćeno 2000 kuna regresa, a Kraš je unatoč krizi potpuno iskoristio i dodatne mogućnosti neoporeziv­og nagrađivan­ja radnika – tvrde te dodaju kako će prema najavama Kraš zbog intenzitet­a proizvodnj­e tijekom kolovoza zaposliti oko sto novih radnika u proizvodnj­i.

 ??  ?? HITNOJ POMOĆI sada pomaže Pomorska policija kako bi uslugu mogli pružiti otočanima
HITNOJ POMOĆI sada pomaže Pomorska policija kako bi uslugu mogli pružiti otočanima

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia